Mlađi od 53 godine imat će i 600 kuna manju mirovinu

Građani koji će pravo na mirovinu steći na temelju uplata u prvi i drugi mirovinski stup mogli bi ostati bez dodatka od 27 posto na koji imaju pravo osiguranici koji su se odlučili uplaćivati isključivo u sustav međugeneracijske solidarnosti. Time bi svi građani mlađi od 53 godine mogli biti zakinuti i dobivati znatno manju mirovinu od onih građana koji cijelu mirovinu primaju iz prvog stupa. Stručnjaci tvrde da je to neustavno rješenje i da je gotovo nemoguće provesti takvu nepravdu jer bi u slučaju da Vlada ništa ne poduzme, Ustavni sud morao donijeti odluku kojom bi prava svih građana bila izjednačena.

Službeni EU dokument

U Planu konvergencije u kojem se navode reforme na koje se Vlada obvezala stoji i rečenica u kojoj se objašnjava zašto će troškovi za isplatu mirovina manje opterećivati proračun nakon 2027. godine. "Rashodi za mirovine isplaćene iz prvog stupa postupno će se smanjivati. To će smanjenje biti značajnije jer umirovljenici koji budu primali mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz prvog stupa", rečenica je navedena u Planu konvergencije – službenom EU dokumentu. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić više je puta isticao da će na spomenuti dodatak svi građani imati pravo, ali dosad to pravo nije regulirano zakonski, a sada u dokumentu poslanom Bruxellesu stoji upravo suprotno. No, i u novom odgovoru Ministarstvo uvjerava da će se položaj umirovljenika izjednačiti.

– Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u svojim je dugoročnim projekcijama predvidjelo uključivanje dodatka za osiguranike drugog stupa, kao i postupno povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup – stoji u priopćenju.

Okvirni izračuni pokazuju da će osoba koja danas ima 60 godina, a uključila se u sustav II. mirovinskog stupa i imala je prosječnu plaću tijekom životnog staža, imati mirovinu 2690 kuna mjesečno. Kad bi se primijenio dodatak koji se obračunava umirovljenicima koji su samo u I. stupu, mirovina bi iznosila 3267 kuna mjesečno, što je 577 kuna više, odnosno toliko bi građani mogli biti zakinuti. Za građane koji danas imaju 50 godina razlika je oko 538 kuna.

– To je velika nepravda jer se građane dovodi u neravnopravan položaj. Uštede se moraju provesti, ali poruka nejednakosti u ostvarivanju prava puno je opasnija od troškova koji mogu nastati njezinim ispravljanjem – kazao je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Dodatak kao motivator

Da je riječ o nepravdi, pokazuje i činjenica da su mirovine iz prvog stupa bez dodatka manje od 'kombiniranih mirovina', odnosno osoba koja ima 50 godina, iz prvog stupa imala bi mirovinu od 3134 kune, a uz II. stup 3442 kune.

– Upravo zbog dodatka sve se više članova odlučuje prebaciti u sustav međugeneracijske solidarnosti jer su im mirovine time veće, međutim ta mogućnost nestaje za buduće generacije. Tu razliku ne možemo premostiti jer bi uz uplate od 5 posto trebali zaraditi ukupnu razliku od 27 posto. To je nemoguće – komentar je Damira Grbavca koji upravlja obveznim mirovinskim fondovima Raiffeisena.

Dodatak zapravo motivira buduće umirovljenike koji imaju pravo izbora da prije nego što odu u mirovinu prenesu svoju štednju u državni proračun, što odgovara državi. Inače, u 42 godine radnog staža osoba koja ima plaću od 5700 kuna u prvi mirovinski stup kroz doprinose uplati 775 tisuća kuna, a dobit će samo 1919 kuna mirovine, a u II. stup u tom istom periodu uplatit će tri puta manje, odnosno oko 260.000 kuna, a dobit će oko 1630 kuna mirovine.