Mladi u Hrvatskoj teže vlastitoj neovisnosti, ali pitanje je u kojoj će je mjeri ostvariti, tj. naći posao koji će im to omogućiti s obzirom na to da su i dalje previše izloženi nesigurnosti na tržištu rada. Većina ih je uvjerena da se na fakultetima kupuju ispiti – samo pet posto ih smatra da se to ne događa. Unatoč življenju u demokratskom društvu, iskazuju niske demokratske potencijale. Neki su to od pokazatelja istraživanja što su ga na 1500 mladih u dobi između 14 i 29 godina proveli Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Zaklada Friedrich Ebert kao dio međunarodnog projekta koji se istovremeno provodio u deset država jugoistočne Europe i zapadnog Balkana.
Stres zbog ocjena
U najvećem broju mladi u Hrvatskoj misle da su za uspješno zapošljavanje potrebne veze s osobama na pozicijama moći ili utjecajni prijatelji.
– Opravdavanje korištenja veza i poznanstava za zapošljavanje i rješavanje drugih problema pokazuje da su se mladi pragmatički prilagodili mainstreamu u hrvatskom društvu. Koriste se institucionalni prečaci jer se to pokazuje efikasnije, a institucije koje sankcioniraju takvo ponašanje preslabe su. Prihvaćanje takvog modela među mladima govori nam da će se takva ponašanja ponavljati i u budućnosti – rekla je prof. Vlasta Ilišin, istraživačica iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, predstavljajući podatke. Svaki drugi ispitanik radio bi u privatnom sektoru, a priželjkuju siguran posao s dovoljno slobodnog vremena i prilikama za napredovanje na poslu. Međutim, od onih ispitanika koji rade njih 40% radi na određeno vrijeme, a to je u neskladu s društvenim zahtjevima da zasnuju obitelj i pomognu demografskoj obnovi.
Također ih samo trećina želi otići iz Hrvatske, što nije neobično jer 40% ispitanika još se školuje pa im socioekonomski problemi zasad nisu u fokusu. Da će uspjeti realizirati svoje obrazovne ciljeve, smatra 89%; njih 61% želi visoku naobrazbu, što je dvaput više od onih koji je i završe. Uzme li se u obzir kako neka druga istraživanja pokazuju da se mogućnosti za obrazovanje smanjuju s ekonomskom moći obitelji, istraživači u tom raskoraku između aspiracija i mogućnosti koje se sužavaju vide mogući izvor nezadovoljstva.
U obrazovnom sustavu mladi osjećaju stres.
– Kompeticija među školama i zahtjevi za najboljim ocjenama ne čine dobro mladima na psihološkom planu – upozorava prof. Ilišin. Mladima je obitelj vrlo važna na svim razinama. Uglavnom se s roditeljima slažu: osam posto s roditeljima često raspravlja, a samo jedan posto ima s njima vrlo konfliktan odnos. Taj je odnos u ovakvom istraživanju 2012. godine bio nešto malo lošiji. Mladi prihvaćaju roditeljske modele i sami će ih primjenjivati – svaki drugi svoju će djecu odgajati skoro jednako, a jednako njih 15%. Nisu izgubili povjerenje u tradicionalnu instituciju braka: svoju budućnost vide u zasnivanju braka u 80% slučajeva, što je malo više nego 2012. godine (76%).
Pri odabiru životnog partnera za više od 40% mladih važni su i ekonomski status i religijsko uvjerenje budućeg supružnika. Nacionalnost supružnika i obiteljsko odobravanje važnim faktorom smatra između 30 i 40 posto mladih, pri čemu je nacionalnost dobila na važnosti za pet posto, a odobravanje roditelja palo za osam posto. Najniže je u tim vrijednostima pozicionirana nevinost bračnog partnera, no čini se da toj karakteristici cijena raste.
– Zahtjev za nevinošću iskazuje 26 posto ispitanih, a 2012. to je bilo deset posto, to ukazuje na retradicionalizaciju – napominje prof. Ilišin.
Naviše vjeruju vojsci i policiji
Među mladim ljudima u Hrvatskoj prisutan je zamjetan demokratski deficit iako su rasli u demokratskoj državi. Većina ih u znatnoj mjeri prihvaća i autoritarni način vladanja, a tu se samo dugoročno može intervenirati, upozoravaju stručnjaci, dok je autoritarizam s nacionalizmom eksplozivna kombinacija. Mladi najviše vjeruju vojsci i policiji, a najmanje tijelima vlasti i strankama. EU većina smatra superiornom Hrvatskoj – izuzev kad je riječ o sigurnosti. No, iako ne prepoznaju pozitivne političke i ekonomske posljedice europske integracije, dvije trećine ih smatraju da Hrvatska ne bi trebala napustiti EU.
"Također ih *samo* trećina želi otići iz Hrvatske" - što je, nezadovoljni ste rezultatima svoje propagande ?