Kakve su plaće mladih u Hrvatskoj: Brže mijenjaju radno mjesto i sve bolje žive

Manje ih je i traženi su na tržištu rada što bez problema koriste te mijenjaju poslove više nego što su to radili njihovi roditelji. Hrvatska trenutno zapošljava 300 tisuća osoba mlađih od 30 godina te 500 tisuća starijih od 50! Udio mladih u ukupnoj zaposlenosti pao je na 18 posto, udio generacije 50 plus digao se na 30 posto, a još prije 15 godina bilo je obrnuto!

Najviše je mladih zaposleno u trgovini, oko 50 tisuća, daljnjih 42 tisuće radi u prerađivačkoj industriji, 30 tisuća u turizmu i ugostiteljstvu, te oko 28 tisuća u građevini. Iz tog bi se moglo zaključiti da se mladi ljudi ne mogu pohvaliti prevelikim plaćama jer se radi o djelatnostima u kojima su primanja ispod prosječna. U zdravstvu radi 20 tisuća mladih u dobi do 30 godina, obrazovanju 13 tisuća, stručnim djelatnostima oko 18 tisuća te u boljestojećem IT sektoru oko 13 tisuća. No, država je uvela značajne porezne olakšice za mlade te oni u dobi do 25 godina uopće ne plaćaju porez na dohodak, a u dobi od 25 do 30 plaćaju polovicu predviđenog poreza. Povrat poreza ovaj mjesec očekuje oko 212 tisuća mladih, među kojima je 83 tisuće u dobi do 25 godina. Mladima će država vratiti blizu 180 milijuna eura lani plaćenog poreza i prireza.  

Generaciju Z ili zoomere, ne prati glas vrijednih i pokornih radnika kao što su to bili njihovi roditelji, no britanski Economist nedavno je objavio tekst u kojemu pokazuje da se radi o generaciji koja zarađuje više nego što su prethodne generacije zarađivale u njihovoj dobi. 

 - Generacija Z također grabi moć: Amerika sada ima više od šest tisuća zoomerovih izvršnih direktora i tisuću zoomerovih političara, navodi Economist.

Kakva je situacija kod nas?

Profesor psihologije na Filozofskom fakultetu Zvonimir Galić ističe da i mlade hrvatske generacije sve bolje žive.

-  Redovno pratimo stanje na tržištu rada, vidi se da mladi sve bolje žive, rade na boljim poslovima, plaće su im sve veće. Razumno bi bilo očekivati da zbog iskustva stariji imaju bolje poslove i kvalitetnija radna mjesta, ali opažamo trend koji sve više ide u prilog mladoj generaciji. Mladi u našim istraživanjima govore da mogu pristojno živjeti od svojih primanja, da se mogu razvijati na svojim poslovima. Očekivalo bi se da to u većoj mjeri govore stariji, ističe Galić. Puno je zanimljivije način na koji mladi reagiraju na radnu situaciju. Skupina rođena nakon 90-tih godina brže mijenja poslove, mobilnija je.

 - U istraživanju koje smo proveli na reprezentativnom uzorku u rujnu 2023. godine gotovo 30 posto mladih do 34 godine života navelo je da traži posao izvan organizacije u kojoj su trenutno zaposleni, dok je takvih u skupini starijih od 35 godina bilo oko 18 posto. Gotovo je dvostruko veći udio mladih koji su kazali da namjeravaju potražiti drugi posao u narednih godinu dana (42 posto prema 23 posto), a jednako tako i petina mladih izjasnila se da namjerava tražiti posao izvan Hrvatske, za razliku od desetak posto starijih, ističe Galić. Mladi danas mogu birati jer je stanje na tržištu rada povoljnije, potražnja za radnicima je velika, a svoje je učinio i nizak natalitet jer iz svijeta rada izlaze brojnije generacije 'boomera' rođene pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća što njihovim nasljednicima 'zoomerima' otvara dobre prilike.

POVEZANI ČLANCI:

 -  Ne volim međugeneracije stereotipe  i općenite podjele. Nove generacije se po težnjama i karakteristikama ne razlikuju u odnosu na vršnjake u zapadnim zemljama. Kad je nezaposlenost bila 18 posto ljudi su težili bilo kakvom poslu i borili su se za egzistenciju. Posve je druga situacija sa nezaposlenošću od samo 6 posto. Kome ne valja trenutni posao može naći drugi, otvoreno mu je i tržište Europske unije, ističe Galić. Zagrebački profesor dodaje da mlade ljude u Hrvatskoj najviše brinu dvije pojave – inflacija i korupcija, za razliku od mladih na zapadu koji su više zaokupljeni ekološkim temama i brigom za okoliš.

-  Problem korupcije promatram sa psihološke strane. Mladi ljudi se osjećaju loše kad vide da ne mogu ništa učiniti da se situacija promijeni.  Zato mnogi i odlaze. Za inflaciju je poznato da nejednako pogađa različite skupine stanovništva, a najviše one sa niskim primanjima. Mladi  možda nemaju najniže plaće, ali ih muče cijene nekretnina jer skupi stanovi poništavaju realni rast plaća, dodaje Galić. Skupe i nedostupne nekretnine su globalni problem, te se pokazalo da zbog skupih stanova i najamnina mladi ljudi sve više prilaze desnim i populističkim strankama.

The Economist prenosi mišljenje Jonathana Haidta, socijalnog psihologa sa Sveučilišta u New Yorku, koji tvrdi da je tjeskoba glavna odrednica današnjih mladih generacija. Mladi ljudi danas imaju manje šanse za uspostavljanje veza nego oni prošlih vremena. Veća je vjerojatnost da će biti depresivni ili reći da im je pri rođenju dodijeljen pogrešan spol. Manje je vjerojatno da će piti, imati seks, biti u vezi - dapače, učiniti bilo što uzbudljivo. Amerikanci u dobi od 15 do 24 godine u prosjeku provode samo 38 minuta dnevno u osobnom druženju, što je pad od gotovo sat vremena  u odnosu na 2000-te, prema službenim podacima. Taj istraživač za takvo stanje krivi pametne telefone i društvene medije koje oni omogućuju.