MMF će dati novac BiH kad smanji broj činovnika

Ni kredit od 200 milijuna KM, koliko se Vlada Federacije BiH planira zadužiti kod četiri komercijalne banke, neće biti dovoljan za popunjavanje golemih financijskih rupa u većem bh. entitetu, zbog čega se sve glasnije najavljuje potpisivanje stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom (WB).

Financijska pomoć
Kako ovih dana tvrdi federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda, upravo bi se sredstva koje MMF i Svjetska banka imaju na raspolaganju za intervencije i pomoć proračunima dijelom iskoristila za vraćanje navedenog kredita komercijalnim bankama, koji podižu kako bi sanirali proračunske rupe iz prošle godine.

Zbog recesije koja uzima svoj danak u politički nestabilnoj BiH, na aranžman s MMF-om i Svjetskom bankom računa i Vlada RS-a. Iako volja entitetskih vlada za zaduživanjem postoji (ugovor treba potpisati država), dio ekonomskih stručnjaka drži kako spomenute institucije neće davati novac bez strogo definiranih uvjeta, što uključuje smanjenje javne potrošnje, administracije, a što bh. vlasti nikako nisu u stanju napraviti.

MMF u nedavno objavljenom izvješću, u kojem opisuje ekonomsko-socijalno stanje u BiH, jasno poručuje da vlasti sporo provode reforme u društvu i gospodarstvu, poglavito zbog snažnog otpora središta moći, koji zbog vlastitih poslovnih interesa koče poboljšanje kvalitete upravljanja u privatnom i javnom sektoru gospodarstva.

Izgubili milijardu KM
Član Ekonomskog vijeća i predavač na sarajevskom Ekonomskom fakultetu prof. dr. Anto Domazet tvrdi kako je on, kao i većina kolega, cijelo vrijeme tvrdio nužnost ulaska u stand-by aranžman s MMF-om i Svjetskom bankom, i to radi financijske konsolidacije.

“Velika je pogreška bila što je Vijeće ministra BiH u vrijeme Adnana Terzića odustalo od aranžmana s MMF-om, s čime se on javno hvalio. Od tada do danas mi smo izgubili milijardu maraka sredstava”, smatra prof. dr. Anto Domazet. I njegov kolega s tuzlanskog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Izudin Kešetović drži kako se BiH mora zadužiti kod MMF-a i Svjetske banke u ovom kriznom razdoblju, jer vanjska zaduženja nisu prevelika.

Spomenimo da Vlada Srbije od MMF-a traži čak dvije milijarde eura, kao i Vlada Crne Gore. Hrvatska za sada ne želi ulaziti u bilo kakve aranžmane s ovom financijskom institucijom, ali ne znači da se zaduživanje neće dogoditi.