Hrvatska treba povećati dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 67 godina za žene i za muškarce, preporučio je, među ostalim, Međunarodni monetarni fond u jučer objavljenoj zaključnoj izjavi o Hrvatskoj danoj nakon ovotjednih redovitih konzultacija u Zagrebu.
Kazne za raniju penziju
MMF je pohvalio napore hrvatske Vlade u povećanju porezne discipline, no tvrdi da oni nisu dovoljni te da se gospodarstvo još bori da započne novi rast nakon duboke recesije u 2009. godini. Uz opasku da je davno trebao biti donesen plan snažnih reformi, MMF sugerira da one uključe povećanje radnog vijeka, smanjenje zaposlenosti, povećanje poreza, efikasniju upravu. Bivša je vlada 2010. godine povećala radni vijek žena na 65 godina, ali je uvela dvadesetogodišnje prijelazno razdoblje, pa će tek od 2030. Hrvatice ići u starosnu mirovinu sa 65 godina. Prema MMF-u već sad bi trebalo smanjiti to prijelazno razdoblje za žene te donijeti odluku o produljenju radnog vijeka na 67 godina i za žene i za muškarce.
Nadalje, treba povećati kazne za prijevremeno umirovljenje te pojačati kontrolu “nad očigledno zloupotrebljavanim” sustavom invalidskih mirovina. MMF sugerira da se smanje troškovi zapošljavanja i otpuštanja radnika, a posebno da se olakšaju otkazi zbog slabog radnog učinka te omogući tvrtkama da se isključe iz primjene sektorskih kolektivnih ugovora koji ih opterećuju. Vlada i nadalje treba raditi na smanjenju prekomjerne zaposlenosti i plaća u javnom sektoru, revidiranju neodrživih mirovinskih i zdravstvenih sustava te smanjenju pretjerano izdašnih subvencija, navodi MMF.
Njegovo je mišljenje da je puno bolje rezati te izdatke nego ići na smanjenje kapitalnih rashoda. Štednja je i dalje imperativ za Hrvatsku, sve dok se fiskalni deficit ne svede na nulu. MMF očekuje da će Vlada strogo provesti zakon o fiskalnoj odgovornosti koji predviđa smanjenje proračunskih rashoda za 0,5 posto BDP-a, odnosno 1,7 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnje. Njegova je sugestija da se rashodi smanje dodatnih 0,5 posto, odnosno 3,4 milijarde kuna kako bi do kraja 2013. godine deficit spustili na 3 posto, jer MMF zabrinjavaju iznimno veliki troškovi otplate duga.
Premda konstatiraju da je porezno opterećenje visoko, MMF sugerira Vladi da ide na još veću poreznu presiju. Zbog ulaska u EU iduće godine Hrvatska mora ukinuti nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i knjige.
Dogodine rast samo 0,5%
Vlada je najavila da će te grupe proizvoda oporezivati sa 5 posto PDV-a. No, MMF sugerira da najniža porezna stopa za kruh, mlijeko i lijekove ne bude 5 već 10 posto, čime bi se stvorio prostor za smanjenje opterećenja na rad i promjenu porezne strukture. Dio sredstava od tog većeg PDV-a treba usmjeriti za ciljane socijalne naknade najranjivijih skupina stanovništva.
– U tom pogledu pomoglo bi i uvođenje suvremenog poreza na imovinu utemeljenog na vrijednosti te prijenos dodatnih odgovornosti za rashode na jedinice lokalne uprave, navodi MMF. Inače, njegovi su konzultanti uključeni u izradu novog poreza na imovinu koji bi trebao krenuti od iduće godine. No, javnosti još nije predstavljena nikakva radna verzija tog zakona. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će BDP ove godine dodatno pasti 1,5 posto, a iduće godine očekuje skromnih 0,75 posto rasta, dok će se inflacija kretati oko 3 posto. Ključan rizik za ekonomske izglede i financijsku stabilnost Hrvatske znatno je pogoršanje stanja u glavnim inozemnim partnerima iz EU i sa Balkana, dok bi glavna prednost trebalo biti brzo pristupanje EU koje će povećati priljev službenog i privatnog kapitala. MMF smatra da bi veliki investicijski projekti mogli potaknuti rast, ali treba ih kombinirati sa restrukturiranjem javnih poduzeća i voditi računa da se što više investicija financira iz strukturnih i kohezijskih fondova EU.
HNB-u pohvale
O monetarnoj politici MMF uočava da Hrvatska narodna banka nakon 2009. godine dopušta povećanu fleksibilnost tečaja u oba smjera, smatra to primjerenim postupkom, te potiče monetarnu vlast da i dalje vodi sličnu politiku. Pozitivno su se izjasnili i o kreditnim linijama preko HBOR-a, uz opasku da se vodi računa o bilanci HBOR-a i kreditnim standardima banaka. Udio loših kredita banaka od 13 posto u sustavu i 23 kod poduzeća povećava se, ali MMF također vjeruje da je bankarski sustav stabilan te da visoke stope adekvatnosti kapitala i likvidnosti jamče stabilnost i u slučaju većih šokova.
>>MMF: Vlada je hrabra, no brine nas stagnacija kredita
>>Linićev zakon o dužnicima mijenja vlasničku sliku Hrvatske
Ako mislite da je veći porez od 100% nemoguć uvjeravam vas da nije!!