Prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj utvrđena su međunarodnim i nacionalnim dokumentima. Od domaćih dokumenata najznačajniji je Ustav Republike Hrvatske, čijim se odrednicama naglašava potreba posebne skrbi o osobama s invaliditetom i njihova uključivanja u društveni život.
Najvažniji međunarodni dokumenti su Opća deklaracija o ljudskim pravima i Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je 30. ožujka 2007. godine u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku potpisalo 80 zemalja. Hrvatska je među prvim potpisnicama toga dokumenta. U Saboru je Konvencija ratificirana u lipnju prošle godine. Uz uvažavanje temeljnih načela koja proizlaze iz Opće deklaracije o ljudskim pravima, Konvencija prvi put jamči prava koja proizlaze s osnova invaliditeta, a to su: "puno i učinkovito sudjelovanje i uključivanje u društvo osoba s invaliditetom, poštivanje različitosti i prihvaćanje invaliditeta kao dijela ljudske različitosti i čovječnosti”.
Međunarodni Dan osoba s invaliditetom obilježen je okupljanjem brojnih predstavnika u zagrebačkoj "Panorami".
- U različite projekte provedbe nacionalne strategije za osobe s invaliditetom za 2007. godinu utrošeno je više od 65 milijuna kuna - istaknula je ministrica obitelji i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor.
Video: S. Majdandžić
Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Hrvatska se obvezala poduzeti odgovarajuće mjere osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom kako bi im omogućila neovisan život. Ove mjere, koje uključuju identifikaciju i uklanjanje prepreka i barijera pristupačnosti, primjenjuju se, među ostalim, na građevine, ceste, prijevoz i druge zatvorene i otvorene prostore, uključujući škole, stambene zgrade, zdravstvene ustanove i radna mjesta, kao i na informacije, komunikacije i druge usluge.
Iako je 28 gradova Hrvatske učinilo potrebno uklanjanje barijera, mnogi ne prihvaćaju postojanje arhitektonskih barijera, odnosno ne doživljavaju to kao problem.
Projekti pristupačnosti i osobnog asistenta