U subotu od 12,05 sati na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića prosvjeduju djelatnici dječjih vrtića. O prosvjedu, ali i problemima s kojima se suočavaju djelatnici u dječjim vrtićima, u studiju Večernjeg lista je novinarka Lana Kovačević razgovarala s Katarinom Turković Gulin, predsjednicom Udruge Sidro i Božicom Žilić, predsjednicom Sindikata obrazovanja, medija i kulture.
„Prema našim saznanjima odaziv će na prosvjed biti više nego dobar, mi smo se potrudili organizirati sve što treba, čak i autobuse za dolazak iz drugih gradova organizirati jer se ovo tiče svih u sustavu, ne samo odgojitelja nego svih zaposlenih u vrtićima. Mislim da će to biti dobar prosvjed. Broj sudionika je možda bitan, no poruke koje uputimo s prosvjeda će biti ipak puno bitnije“ – rekla je Božica Žilić.
Osnovni razlog prosvjeda je nepoštovanje državnog pedagoškog standarda koji pogađa i djecu i djelatnike. Zakoni doneseni još 2008. se ne primjenjuju, a na snazi su čak i pravilnici iz 1997., zastarjeli i neodgovarajući.
„A i ti zakoni i pravilnici nikako ne egzistiraju i ne poštuju se, nema ih u praksi. Cijelo vrijeme se spominje odgovornost djelatnika, a zanemaruje se nepoštivanje prava djece i zaposlenih upravo kroz nepoštivanje donesenih zakona. Pokušavali smo komunikaciju s resornim ministarstvom, ali nismo ga adekvatno ostvarili adekvatno. Sada se u struci stvorila dovoljna količina otpora i nezadovoljstva i bez kanala socijalnog dijaloga s odgovornima ovo je naš legitiman i jedini način izražavanja našeg nezadovoljstva, kad već nisu otvoreni kanali socijalnog dijaloga u kojem bi sjeli za stol i pokušali neki dogovor.“ – napominje Božica Žilić.
„Uočili smo puno nepravilnosti u kršenju dječjih prava, nepoštivanja pedagoškog standarda, zakona o radu i zakona o predškolskom odgoju, itd. To sve šteti jako našoj djeci, ali i nama koji radimo s djecom i koji trebamo osigurati sve što treba djeci. Iznimno su teški uvjeti i za radnike i djecu. Radi se u neprimjerenim prostorima, tavanskim, podrumskim, spremištima, skladištima, prenamijenjenim prostorima, imamo na malom prostoru jako puno djece. A iako je prekomjeran broj djece u skupinama uz mali broj djelatnika, imamo i dalje jako puno djece koja i dalje nisu upisana. I ti se problemi ne rješavaju.“ – rekla je Katarina Turković Gulin iz udruge Sidro koja je osnovana radi zaštite prava djeteta u dječjim vrtićima.
Iako su vrtići u odgovornosti gradova i općina prosvjed je usmjeren prema državi zbog toga što je država kreator zakonskih i drugih propisa koji bi se morali u predškolskom odgoju primjenjivati, a s druge strane ta država ništa nije učinila da općinama i gradovima pomogne da ispune te zakonske uvjete. Jer mnogi to ne mogu financijski samostalno učiniti. Predškolski je odgoj, kažu organizatori prosvjeda, jedini segment obrazovanja u kojem država uopće ne sudjeluje s financiranjem već je to prepušteno jedinicama lokalne samouprave. Iako država propisuje sve kako ti vrtići moraju raditi, a gradovi i općine to financijski ne mogu ispuniti.
„Mi istovremeno komuniciramo i prema onima koji su donijeli zakone kojima su odredili ovakvu situaciju, a to je Ministarstvo obrazovanja i komunicira se s gradovima i Zajednicom gradova i općina i tu nailazimo na problem koji se sustavno prelama na leđima zaposlenika. Te 2008. Godine fokus donošenja državnog predškolskog standarda koji određuje i prostorne i materijalne uvjete i broj djece u skupini, je imao na prava i potrebe djeteta. Od tada do danas nije se napravilo ništa da država pomogne jedinicama lokalne samouprave da one ispune taj predškolski državni standard. Što vrijedi i ako neki grad sagradi novi vrtić ako on neće imati novca u proračunu da taj vrtić funkcionira kako treba.“ – dodaje Božica Žilić ističući kako imaju slučajeve da su neke općine gradile vrtiće iz europskog socijalnog fonda pa ih zatvarali jer nisu imali novca za održavanje, dok u drugim dijelovima Hrvatske neke općine moraju gotovo cijeli svoj proračun dati za rad vrtića.
„Mi smo tražili promjenu modela financiranja vrtića. Izmjena zakona je najavljena da će se država uključiti tamo gdje jedinice nemaju financijske mogućnost održavati vrtiće. Kriterij će biti indeks razvijenosti, no i dijete u Dalmatinskoj Zagori i Zagrebu i svuda mora biti istovrijedno. Rijeka se, recimo, trudi otvoriti nove odgojne skupine, a nema dobre prostore pa se tavanski prostor s brodskim stepenicama uređuje za jasličku skupinu. Dakle, svuda je problem, nevezano za indeks razvijenosti“ – napominje čelnica udruge Sidro pojašnjavajući potrebe sustavnog rješenja problema u predškolskom odgoju na razini države.
Uz probleme s prekobrojnim skupinama, malim brojem djelatnika i neodgovarajućim materijalnim i prostornim uvjetima rada vrtića organizatori prosvjeda su istakli i problem rada prosvjetne inspekcije u slučaju predškolskih ustanova. Naime, zakon o prosvjetnoj inspekciji kažnjava isključivo predškolsku ustanovu i ravnatelje kao odgovornu osobu.
„Ne postoji nijedan propis koji može kazniti osnivača, tj. grad ili općinu. Ok, ako ravnatelj krši nešto neka bude kažnjen, no osnivač imenuje većinu članova upravnog vijeća koje upravlja praktički ustanovom. A ako ravnatelj prijavi neispunjavanje standarda inspekciji on dobije kaznu. „ – napominje Katarina Turković Gulin iz udruge Sidro koja očekuje kako bi subotnji prosvjed mogao potaknuti neke promjene u odnosu države prema predškolskom odgoju i obrazovanju.
Jednu od ovih staviti za doministricu zaduženu za kadrove. Kako iznaći na pr doktore kada se ne popunjavaju ni odobrene kvote za medicinu, kako iznači medicinske setre kada se ne žele školovati za tu struku. Njih napr vrbuju privatne klinike gdje ih po 4-5 sjedi na prijemnom pultu iako to mogu bez problema obavljati gimnazijelci. Kako zaposliti više odgajatelja (ica) u vrtićima kada ih nema na burzi a to vrijedi i za desetke drugih zanimanja. Vodoinstalateri sada deru građene jer ih ima malo i zarađuju veliki novac (promjena kupljene pipe 400 kuna) a dećki ne žele mazati ruke. Jednostavno U Hrvatskoj večina želi s roditeljskim novcem sjediti u kafićima i iči po zabavama i nitko ne želi raditi. Generalno, lijen smo narod. Čast onima na koje se ovo ne odnosi.