Mobitel postaje krunski svjedok: Kako su Rimac i Beroš završili pod povećalom pravosuđa

Tko zna jesu li Vili Beroš i Josipa Pleslić (ex Rimac) ikada čuli za Martina Coopera, američkog inženjera? Jer ispada da je upravo on "odgovoran" što Beroš i Josipa Rimac imaju velike probleme s pravosuđem. Koji bi se s vremenom, pogotovo u Beroševu slučaju, mogli umnožavati. Netko bi mogao pitati kakve veze Beroš, donedavni HDZ-ov ministar zdravstva, i Josipa Rimac, nekadašnja "kninska kraljica", imaju s američkim inženjerom? Odgovor glasi: Cooper je prije 50 godina izumio mobitel. Tada vjerojatno nije ni slutio da će mobiteli ne samo postati dio naših života nego i da ćemo na njima 24 sata na dan živjeti svoje živote.

Pri čemu ćemo ostavljati gomilu tragova koji možda nekada nekome mogu poslužiti i za kazneni progon. Kako taj kazneni progon izgleda u slučaju Josipe Rimac, poznato je već četiri i pol godine. Jer nakon što je u svibnju 2020. uhićena, oduzet joj je mobitel, koji ne samo da je postao legendaran već je i na neki način postao krunski dokaz protiv nje. Kako? Pa fino. Bivša HDZ-ova državna tajnica imala je u mobitelu 300.000 poruka. Imala je i razne dokumente i konverzaciju sa, što bi se reklo, svakom bitnom osobom u državi.

Sadržaj tog mobitela nakon njezina uhićenja transkribiran je na gotovo tri milijuna stranica i zahvaljujući tome javnost je doznala štošta o načinu na koji se upravlja ovom državom. I kako ova država zapravo funkcionira. Doznali smo tako da "se džepovi pune dok vitar puše", da su državni službenici koji pošteno rade svoj posao "smradexi", a doznali smo i da si Josipa Rimac i Ivan Turudić, sadašnji glavni državni odvjetnik, jedno drugom tepaju nazivajući se Radosti i Lipom. U tom legendarnom mobitelu nađene su i poruke u kojima se spominje AP, što je premijera Andreja Plenkovića toliko naživciralo jer mu se, kako opetovano ponavlja, izvještavanje o konverzaciji koju razne osobe vode dok se, kako se sumnja, dogovaraju za počinjenje kaznenih djela i pri tome, makar šifrirano, spominju i njega, čini politička šteta. Što je on odlučio spriječiti donošenjem lex AP-a. Koji je Turudić prije desetak dana i prvi put aktivirao, i to u slučaju Beroš.

Da komunikacija putem mobitela može biti opasna, nakon uhićenja Josipe Rimac shvatilo je i 40-ak osoba, a među njima i šestero ministara iz Vlada Andreja Plenkovića. Zbog konverzacija nađenih u tom mobitelu svi oni našli su se u pravnim problemima te su sada, kako tko, neki već osuđeni, neki su optuženi i čekaju početak suđenja, a neki su još pod istragom. Zanimljivo dokazno blago istražitelji su svojevremeno našli i u mobitelu Ane Mandac, nekadašnje desne ruke Darka Horvata, još jednoga Plenkovićeva ministra koji je iz Vlade otišao direktno u Remetinec. Ana Mandac je ono za što ju se teretilo odavno priznala te je osuđena, no ono što je manje poznato jest to da je sadržaj njezina mobitela bio transkribiran na gotovo milijun i pol stranica.

Na koliko će stranica biti transkribiran sadržaj mobitela Vilija Beroša, za sada je teško reći jer je pretraga tog mobitela tek počela. Iako su neki mediji ovih dana objavili da je Beroš tjednima znao da je meta istražitelja te da je brisao poruke, među njima i komunikaciju s premijerom, iz neslužbenih izvora bliskih istrazi čuje se da to ipak nije točno. S obzirom na prijepore koji su nastali između USKOK-a i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) oko toga tko je nadležan za istragu Beroša i sumnji da je zlorabio svoju poziciju ministra kako bi ravnatelje bolnica nagovorio da od tvrtke Saše Pozdera kupe medicinsku opremu po višestruko napuhanim cijenama, u pravosudnim kuloarima mnogi misle da se taj prijepor zapravo vodio oko kontrole nad Beroševim mobitelom.

>>> FOTO/VIDEO Beroš u dobrom raspoloženju izašao iz Remetinca, novinarima otkrio što je čitao u pritvoru

Beroš je godinama bio ministar i sigurno je komunicirao s mnogima. To što je komunicirao s mnogima ne znači, naravno, da je činio kaznena djela, no u situaciji u kojoj se sada našao mobitel je bitno sredstvo iz kojeg istražitelji izvlače potencijalne dokaze za potvrdu svojih sumnji. Uostalom, i do Beroša je EPPO došao zahvaljujući mobitelu Nikole Petrača, u kojem je nađena WhatsApp grupa Petrač&Pozder. Komunikacija unutar te grupe za EPPO je bila dokaz sumnje u počinjenje koruptivnih djela, među kojima je i davanje mita Berošu. Mobitel Nikole Petrača sa svim je dokazima koje je EPPO tijekom višemjesečnih izvida prikupio dostavljen USKOK-u jer je sukob nadležnosti dvaju tužiteljstava Turudić razriješio u korist USKOK-a. Njihova istraga tek je u začecima, a što kriju mobiteli osumnjičenika i dokle ili do koga će tajne iz tih mobitela dovesti, ako dovedu, tek će se vidjeti. U navedenom kontekstu sigurno je zanimljiv i sadržaj mobitela Hrvoja Petrača, no taj mobitel, kao i njegov vlasnik, za sada su istražiteljima nedostupni.

Beroš, Nikola Petrač, Josipa Rimac... nisu jedini koji su imali pravne probleme zbog sadržaja svog mobitela. Takve probleme imao je i Dragan Kovačević, bivši čelni čovjek Janafa, koji se svog mobitela, malo prije uhićenja, kako se sumnja, pokušao riješiti bacanjem u Savu. No to mu nije uspjelo jer ga je policija nadzirala, pa je sadržaj mobitela poslije postao jedan od dokaza navedenih u optužnici protiv njega. Kovačević čeka početak suđenja, a sadržaj mobitela prije toga je, baš kao i Josipa Rimac, osporavao tvrdnjama da je riječ o dokazima koji su prikupljeni nezakonito. Njemu ta argumentacija nije prošla, dok Josipa Rimac te pravne bitke još vodi, i to u ukupno tri postupka u kojima optužnice još nisu potvrđene. Takvu pravnu bitku u budućnosti će, ako tek započeta istraga bude okončana podizanjem optužnice, vjerojatno voditi i Beroš.

Sadržaj mobitela posljednjih godina nije problematičan samo za posrnule političare ili čelnike državnih poduzeća. Sve češće mobiteli postaju kobni i za pripadnike raznih kriminalnih organizacija koji, za razliku od političara i svih onih koji se bave tzv. kriminalom bijelih ovratnika, komuniciraju putem specijaliziranih kriptiranih platformi. Jedna je bila ANOM, druga je SKY. U prvom slučaju ispostavilo se da je riječ o kriptiranoj aplikaciji koju je izumio američki FBI te je ubacio među kriminalne organizacije diljem svijeta, što je rezultiralo razotkrivanjem više od 300 kriminalnih organizacija.

Što se tiče SKY-a, za njegovo dešifriranje zaslužan je Europol, zahvaljujući kojem policije diljem svijeta bilježe velike uspjehe u borbi protiv organiziranog kriminala, što se mjeri u zapljenama tona i tona droge i uhićenjima kapitalaca iz kriminalnog svijeta. Dešifriranje sadržaja nađenih u mobitelima zaštićenim aplikacijom SKY zaslužno je i za to što se ovih dana otkrilo tko je stajao iza pošiljke 500 kilograma kokaina koji su u travnju 2021. nađeni u Luci Ploče. Policija je 2021. zaplijenila kokain vrijedan oko 65 milijuna eura, koji je bio skriven u oplatama brodskih kontejnera. No nije znala tko stoji iza kupnje droge od južnoameričkih kartela i transporta u Europu. Europolovu timu, zaduženom da iz podataka nađenih u SKY mobitelima napravi obavještajne podatke i proslijedi ih nacionalnim policijama, trebalo je vremena, no na koncu je otkrio da je iza tih 500 kilograma droge stajao, kako se sumnja, Zdravko Šagolj, bivši general HVO-a, koji je uhićen u BiH.

Osim njega, više osoba uhićeno je i u Srbiji i u Hrvatskoj, a uhićenja možda ne bi bilo da SKY nije dekodiran. Riječ je o enkripciji koja se među kriminalnim, ali i terorističkim organizacijama "reklamirala" kao sigurna od policije. Funkcionira po principu kodiranih nadimaka i PIN brojeva, za mobitel na koji je aplikacija SKY postavljena trebalo je platiti i do 1500 eura, a nudila se i opcija brzinskog brisanja sadržaja iz daljine. Osim toga, SKY je imao i korisničku službu, koja je na raspolaganju bila 24 sata dnevno, pa nije čudno što su kriminalci mislili da je komunikacija preko aplikacije SKY toliko sigurna da putem nje bez bojazni mogu razmjenjivati podatke o svojim poslovima, dogovarati ubojstva, transporte droge...

>>> VIDEO Vili Beroš izašao iz Remetinca: Ovo je bio šok za mene. A tih 6 plus 6 je prilika da osiguram egzistenciju svojoj obitelji

Video: Ida Balog

Sigurni da su policiji nedodirljivi, razmjenjivali su i osobne podatke, što se pokazalo lošim jer su osobni podaci bili korisno sredstvo s pomoću kojeg se identificiralo tko stoji iza PIN brojeva i kodnih imena. Posljedično, uhićeno je tisuće i tisuća osoba, a Europol navodi da se aplikacijom SKY u Europi koristilo oko 70.000 soba, a diljem svijeta 170.000. Analiza podataka dug je i mukotrpan posao, koji posljednjih godina, barem što se organa reda tiče, daje rezultate jer Europol svako malo izvijesti da su zahvaljujući podacima iz SKY-a razotkrili neku kriminalnu organizaciju. No način prikupljanja tih dokaza problematičan je obranama osumnjičenika jer smatraju da se radi o masovnom nadzoru pa tvrde da je riječ o nezakonito prikupljenim dokazima.

I dok obrane, bilo političara bilo ljudi koji se bave organiziranim kriminalom, polemiziraju s tužiteljstvima o (ne)zakonitosti dokaza prikupljenih iz mobitela njihovih klijenata, nemoguće je ne primijetiti da je mobitel, odnosno njegov sadržaj, postao jedan od najbitnijih dokaza u sudskim postupcima. I to zato što sadržaj nečijeg mobitela, bolje od ikakvog svjedoka, svjedoči što je njegov vlasnik govorio, radio i kud se kretao... Pa se može zaključiti i da mobitel sve češće od uređaja osmišljenog da olakša život i komunikaciju postaje krunski svjedok koji svog vlasnika – inkriminira.

>>>FOTO Kako će Milanović, Plenković i Selak Raspudić izgledati u zlatnim godinama? Isprobali smo aplikaciju koja simulira starenje