Deficit zdravstvenih ustanove prošle je godine bio značajno manji nego prethodnih godina, 0,6% zdravstvenog proračuna. Prihodi zdravstvenih ustanova iznosili su 4,4 milijarde eura a rashodi 4,42 milijarde, što znači da je lanjski dug iznosio 23 milijarde eura. S obzirom na ovogodišnji proračun od 7,5 milijardi eura, nadam se da bi ove godine zdravstvene ustanove mogle doći u financijsku ravnotežu - iznio je dr. Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu na kongresu UPUZ-a.
Sanacija u zdravstvu lani je bila manja nego ranijih godina, naime, 2021. sanacija je iznosila 800 milijuna eura, u 2022. bilo je 430 milijuna a prošle godine 300 milijuna eura, precizirao je Jurković. Takav model nipošto nije stimulativan za one koji dobro rade pa se UPUZ nada realnijem modelu financiranja.
U tom smislu ohrabruje najava državnog tajnika Tomislava Dulibića o tripartitnom pregovaranju o cijenama medicinskih usluga, za što se UPUZ već godinama zalaže. Takva model postoji u Sloveniji a ovakav model kakav imamo u Hrvatskoj, u kojem HZZO jedini odlučuje o cijenama, ne postoji nigdje. HZZO je kupac zdravstvene usluge koji već sam 30 godina određuje cijenu usluge. Nema ni jednog sustava gdje kupac sam određuje cijenu i o tome se uopće ne pita pita isporučitelj zdravsvenu usluge. MI kao predstavnici ukupno 170 zdravstvenih ustanova, želimo sa HZZO-om pregovarati o cijeni i visini zdravstvene ustanove.
VEZANI ČLANCI:
U Sloveniji postoji tripartitno pregovaranje. Poslodavci pregovaraju o cijeni svakog pojedinačnog dijagnostičko-terapijskog postupka sa njihovim nacionalnim osiguravateljima pa ako se određena cijena dogovori, ta se cijena primjenjuje za tu godinu, a u slučaju kad se ne dogovore, tada arbitrira ministar zdravstva - opisao je dr. Jurković budući model. Nije precizirano kada će se model početi primjenjivati, Jurković se nada već kod idućeg procesa pregovaranja. Naime, dodaje, ustanove proizvode neku zdravstvenu uslugu koja ima svoj trošak, u koji je uključena cijene rada, doprinosa, potrošnog materijala i zato cijenu treba realno kalkulirati.
Nakon preuzimanja bolnica odnosno prijenosa osnivačkih prava sa županija na državu, nova upravna vijeća trebala su biti imenovana do 1. travnja a osam dana kasnije i ravnatelj. Međutim, rokove su pomakli izbori i tehnička vlada.
Upitan da komentira rezultate reformskih mjera, Jurković kaže da ćemo na to morati pričekati malo duže jer treba proći nekoliko godina da bi se moglo reći jesu li mjere polučile neki rezultat.
- Ako se uvjeti poslovanja ne promijene i ne budu realniji i ako ravnatelji ne dobiju neke alate za upravljanje svojim ustanovama onda sam prijenost osnivačkih prava neće puno značiti jer pacijentu je svejedne je li vlasnik bolnice županija ili država. Bitno je da imaš uvjete za dobro poslovanje da možeš pružiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu - ustvrdio je Jurković, dodavši kako od nove vlade očekuje nastavak reformskih zahvata i financijski stabilan zdravstveni sustav, efikasan i kvalitetan za građane.
U kontekstu listi čekanja, državni tajnik Silvio Bašić iznio je kako su liste čekanja s početnih 400 dana čekanja do danas svedene na prosječno 146 dana.
>>> FOTO Prosvjed radnika Varteksa obilježen transparentima: 'Pokušajte živjeti od naše plaće'