Mogu li građani uštedjeti ugradnjom solarnih panela? Donosimo za koliko se isplati početna investicija

Budućnost najčešće dođe prije nego smo na nju spremni, a iako mudraci prošlosti, kad su izgovarali ovu rečenicu, na umu sigurno nisu imali struju, ona se itekako na energent može primijeniti. Između 300 i 400 eura po megavatsatu trenutačna je cijena električne energije na burzi, šest puta jeftinija je bila prije samo dvije godine, a koliko bi koštati mogla u 2023., nitko se još konkretno ne usudi ni predvidjeti. Kućanstva su zasad u relativno okej poziciji jer Vlada je cijene ograničila, ali kad dođe kraj ožujka, tek ćemo vidjeti kakvi nas mjesečni računi očekuju. Uvijek, međutim, postoji alternativa, jednu od njih smo istražili, solare konkretno, jer od 1. listopada PDV na ugradnju sunčane elektrane u kućanstvu nula je posto.

- Trebala bi ta odluka dodatno motivirati građane na ulaganje. Uz ovu mjeru možemo očekivati smanjenje troška ulaganja u sunčanu elektranu, a u najgorem slučaju, mjera će anulirati rast cijene opreme koji se očekivao i trošak ulaganja neće dodatno rasti  objašnjava nam Melani Furlan, voditeljica projekata i servisa "Na sunčanoj strani" Zelene energetske zadruge (ZEZ). A prije nego nam pojasni što je sve potrebno za jednu kućnu elektranu, spomenimo još da je upravo ZEZ mjesto na kojem svi zainteresirani mogu pitati sve što ih, vezano za solare, zanima. Posljednjih deset godina upravo je ta neprofitna udruga jedan od predvodnika razvoja građanske energije u Hrvatskoj, a kroz svoje djelovanje pomažu građanima i jedinicama lokalne samouprave u ulaganjima u obnovljive izvore energije, posebno solarnu energiju. Pokrenuli smo prve projekte obnovljivih izvora energije na javnim objektima u Hrvatskoj otvorene za ulaganje građana, a kroz servis "Na sunčanoj strani" svakodnevno pružamo podršku građanima iz cijele Hrvatske u ulaganju u solarne elektrane za obiteljske kuće - objašnjavaju nam u ZEZ-u, a mi Melani Furlan pitamo kakvu bi mini elektranu prosječna obitelj trebala ugraditi da pokrije svoje potrebe za strujom. O kojoj je snazi riječ?

- Za obitelj koja godišnje troši oko 6000 kWh, što je približno 6000 kuna, dovoljna je sunčana elektrana snage 5 kW. Ova snaga je trenutačno ujedno najčešća vrijednost odobrene priključne snage proizvodnje sunčanih elektrana za samoopskrbu u Hrvatskoj - pojašnjava nam naša sugovornica pa dodaje da je cijena takve elektrane otprilike 50.000 kuna, a ovisno o proizvodnosti na lokaciji i načinu potrošnje, ulaganje se isplati u roku od osam do 10 godina.

- U budućnosti očekujemo rast cijene električne energije, što će dodatno smanjiti vrijeme povrata ulaganja - kaže M. Furlan.

A koja je to površina krova prekrivena solarnim panelima i moraju li solari uopće na krov?

- Panel snage 400 W zauzima površinu od oko dva kvadrata, što ovisi o proizvođaču i efikasnosti panela. Za elektranu snage 5 kW, potrebno je ugraditi barem 12 takvih panela, a ukupna potrebna površina krova iznosit će nešto manje od 30 četvornih metara. Uobičajeno se paneli postavljaju na krov kuće, obzirom da se radi o velikoj neiskorištenoj površini koja nije u sjeni. Ponekad se paneli postavljaju na pomoćne objekte uz kuću (poput nadstrešnice ili garaže), ako krov nije prikladan za ugradnju solarnih panela - govori nam voditeljica servisa "Na sunčanoj strani" pa ističe i činjenicu da se za ugranju mini elektrane mogu dobiti i poticaji te se, na taj način, smanjiti ulaganje za 40 do 80 posto.

- Nacionalni kanal za dodjelu potpora, odnosno sufinanciranje ugradnje sunčanih elektrana u obiteljskim kućama, javni su pozivi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - kaže nam M. Furlan pa dodaje kako je u upravo u tijeku Javni poziv za poticanje OIE u obiteljskim kućama. Prijave traju do kraja godine, a za sunčane elektrane, kolektore, dizalice topline osigurano je 95 milijuna kuna. I lokalne jedinice, dodaje, često sufinanciraju projekte, a pregled aktualnih poticaja objavljuje na svojim internetskim stranicama i servis "Na sunčanoj strani". Osim popisa, ondje su i savjeti, a nudi se i izrada glavnog elektrotehničkog projekta, koji čini obaveznu tehničku dokumentaciju za dobivanje potrebnih dozvola te se prilaže se pri apliciranju na javne pozive Fonda za sufinanciranje ugradnje. Vraćamo se sad mi na mini elektranu jer zanima nas, proizvede li kućanstvo više struje nego mu je potrebno, može li električnu energiju prodavati? I što se dogodi ne proizvede li dovoljno?

- Kućanstvo koje se odluči na ulaganje u sunčanu elektranu za vlastitu potrošnju, ulazi u kategoriju "korisnik postrojenja za samoopskrbu". Radi se o poticajnom obračunskom modelu, unutar kojeg se višak kWh koji se ne potroši u trenutku kada je proizveden, predaje u distribucijsku mrežu te koristi u trenu kada je kućanstvu potreban (unutar jednog mjeseca i iste tarife). Ukoliko se ostvari višak proizvodnje na kraju mjeseca, što će se događati u ljetnim mjesecima kada je proizvodnja najveća, njega preuzima opskrbljivač u vrijednosti koja je propisana zakonom. Uvjet koji kućanstvo mora ispuniti kako bi ostalo u ovoj kategoriji je da u kalendarskoj godini, od 1. siječnja do 31. prosinca, ima manje ili jednako ukupno predane energije u mrežu od preuzete. Ako se ovaj uvjet ne ispuni, kućanstvo prelazi u kategoriju "kupac s vlastitom proizvodnjom", koja je za kućanstvo nepovoljnija. Zato je iznimno važno u prvom koraku dobro odrediti potrebe kućanstva za električnom energijom i pravilno dimenzionirati sunčanu elektranu, što se radi prilikom izrade glavnog projekta - detaljno nam na pitanje odgovara Melani Furlan pa ističe i podatak da je u Hrvatskoj samo 15 MW instaliranih solarnih kapaciteta namijenjeno za samoopskrbu u kućanstvima, što je iznimno mala brojka "i pokazatelj u kojoj mjeri Hrvatska ne koristi svoj solarni potencijal". Tih 15 MW o kojima govori M. Furlan svega je oko tri tisuće kućnih solarnih elektrana u cijeloj zemlji.

- Interes građana za ulaganje u vlastiti izvor energije na svom krovu značajno je porastao u jeku trenutne energetske krize, pa očekujemo da će se i broj sunčanih elektrana na krovovima značajno povećati. Potrebno je urediti mehanizme poticaja (odnosno dodjele subvencija) te ubrzati proces dobivanja potrebnih dozvola, jer to su dvije glavne prepreke koje obeshrabruju građane da realiziraju vlastitu elektranu - kaže naša sugovornica. Inače, proces dozvole za mini elektranu zna trajati i godinu dana. 

Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!