Osnova razvoja svakog gospodarstva, pa tako i gospodarstva EU je malo i srednje poduzetništvo (MSP), pa su shodno tom obveze po ovom poglavlju usmjerene prema poticanju MSP. U Hrvatskoj MSP čini 99,5% svih gospodarskih subjekata čime ne odudara od udjela MSP u većini članica EU. Nadalje, MSP čini oko 50% BDP-a, njegov udio u ukupnom izvozu iznosi oko 40%, zapošljava više od 63% svih zaposlenih osoba te generira 80% novih poslova. Prema izvještaju Europske komisije za listopad 2012., Poglavlje 20. Poduzetništvo i industrijska politika nije još zaključeno.
Ono što je preostalo uskladiti nije baš lako: poboljšati poslovnu klimu i uskladiti zakonodavstvo u području borbe protiv kašnjenja plaćanja u komercijalnim transakcijama (izvješće Europske komisije 2012). Prema istom izvješću evidentno je kako su najveći problemi u području troškova registracije i širenja MSP kao i sveprisutni problemi administrativnih i pravosudnih barijera koje započinju prije nego li se netko odluči na poduzetništvo, prisutne su u procesu samog otvaranja poduzeća, kompleksnosti u svakom segmentu poslovanja koje je povezano s jedinicama lokalne samouprave kao i u sveprisutnoj nelikvidnosti koja je rezultat neefikasnosti pravnog sustava u toj domeni.
Tijekom 2012. u Hrvatskoj su donesene izmjene zakona o MSP u cilju usklađivanja s propisima i preporukama EK (NN 53/2012), pa je tako Hrvatska napredovala u razvoju administrativnih politika poduzetništva. Posljednjih mjeseci puno se govori o novom obliku poduzeća 'Jednostavni d.o.o.' kojim bi se procedura osnivanja poduzeća trebala značajno skratiti zbog pratećih e-servisa čime će postati dostupniji svima koji pokazuju poduzetničke sklonosti smanjenjem temeljnog kapitala društva na samo 10 kn, što na prvi pogled može zvučati idilično, sve dok se ne krene osnovati jedan takvi Jednostavni d.o.o. u praksi.
A također radi se i na usklađivanju rokova plaćanja u komercijalnim transakcijama u odnosu na iste rokove plaćanja u EU. Po 'budućim' odrednicama plaćanja javni sektor bi trebao plaćati u roku od 30 dana, a komercijalni u roku od 60 dana. To također zvuči malo vjerojatno, u uvjetima visoke nelikvidnosti s kojom je suočena Hrvatska, sve većeg broja stečajeva i značajnim rastom broja nezaposlenih posljednjih mjeseci (iako se dio može pripisati otpuštanju sezonskih radnika). Prema analizi objavljenoj potkraj 2012.g., teško je povjerovati da će se samo uvođenjem Zakona o financijskom poslovanju i stečajnoj nagodbi poboljšati uvjeti plaćanja u Hrvatskoj.
Pristup obrazovanju, internetu, novim tehnologijama, pojednostavljenje poslovnog okruženja (porezne olakšice) područja su na kojima se još treba raditi. Bitna komponenta koja nam nedostaje, ali i ne samo nama, nego i drugim članicama EU, je žensko poduzetništvo. Pa u tom kontekstu postoje i Europski socijalni fondovi koji podržavaju države članice pri provedbi operativnih programa koji sadrže mjere za žensko poduzetništvo kao npr. EMPL 2010-2015, REGIOxii 2011 – 2015.
Mjere resornog ministarstva idu u pravcu izdašnijih poticaja poduzetništvu predstavljenih kao Poduzetnički impuls 2013. kroz koji se potiču poduzetnici s posebnim naglaskom na ulaganje u inovacije, razvoj poduzetničkih klastera, zadružnog poduzetništva, socijalno poduzetništvo, inovativno poduzetništvo, ali i u promociju poduzetništva i cjeloživotnog obrazovanja poduzetnika. ProInvest je pak drugi paket mjera koji upravo predstavlja Vlada, a ima za cilj otvoriti put investicijama u Hrvatsku, priznajući kako su administrativne barijere upravo ono što je istjeralo strane investitore iz Hrvatske.
I za kraj bitno je istaknuti da osim velikih administrativnih teškoća, opće nelikvidnosti, nedostatka obrazovanja o poduzetništvu, nedostaje nam i poduzetničkog duha. Naime, istraživanja ukazuju na to kako je idealno zanimanje o kojem sanja većina hrvata siguran posao, u državnoj službi ili respektabilnom poduzeću, a to je pak ono što samim činom pristupanja EU neće lako nestati.