Hrvatska u suočavanju s izbjegličkom krizom ima na raspolaganju 71 milijun eura iz Fonda za azil i migracije u tekućem sedmogodišnjem razdoblju, što je na dosadašnju brojku od osam tisuća izbjeglica gotovo devet tisuća eura po izbjeglici. Komisija je jučer objavila da Hrvatska može zatražiti i dodatnu hitnu pomoć, isto tako može zatražiti i raspoređivanje brzih graničnih interventnih timova ili aktivirati mehanizam civilne zaštite.
Europski parlament hitno je jučer podržao prijedlog Komisije o premještanju dodatnih 120.000 izbjeglica iz Italije, Grčke i Mađarske, otvorivši tako put prema konačnom usvajanju te odluke ondje gdje je, za razliku od EP-a, zaista bitno da se usvoji: na razini država članica EU okupljenih u Vijeću za unutarnje poslove. Sastanak tog vijeća hitno je sazvan već za utorak, nakon što se protekli tjedan ministri unutarnjih poslova nisu uspjeli dogovoriti o tom prijedlogu zbog protivljenja Slovačke, Češke, Poljske i Mađarske.
Zemlja prvog ulaska
SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan kaže da su joj prije samog glasovanja o tom prijedlogu prilazili drugi kolege i izražavali podršku načinu na koji Hrvatska postupa prema izbjeglicama.
– Ponosna sam na način na koji su moji Slavonci dočekali te nesretne ljude, za razliku od Orbana koji i prema Hrvatskoj najavljuje zidove. Očekujem da Komisija pomogne i Hrvatskoj jer pomoć će nam trebati – rekla je Borzan.
Komisija, naime, pomaže Italiji, Grčkoj i Mađarskoj sa 780 milijuna eura izvanredne pomoći za financiranje prihvata i preseljenja izbjeglica koje dolaze u te tri države. Sada, kad val izbjeglica zbog ograde na mađarsko-srpskoj granici zahvaća i Hrvatsku, Borzan očekuje da će sličnu pomoć Komisija uskoro aktivirati i za Hrvatsku. Iz Europske komisije, ali i iz Slovenije, poručuju hrvatskim vlastima da u Hrvatskoj treba registrirati i započeti proceduru za svakog tražitelja azila, izbjeglicu ili migranta koji uđe iz Srbije. Kao razlog pri tom navode europski propis prema kojemu tražitelji azila trebaju podnijeti zahtjev u prvoj državi EU u koju kroče. No kao što su Mađari uporno ponavljali u svojoj argumentaciji, nitko tko je balkanskom rutom došao iz Sirije, Afganistana ili Iraka do Hrvatske ne može reći da nikad do Hrvatske nije kročio na tlo EU jer su svi morali prijeći ili preko Grčke ili preko Bugarske, koje imaju vanjsku granicu EU.
Prebacivanje problema
Ako Grčka, umjesto pomnog registriranja, samo propušta izbjeglice dalje prema Makedoniji, Srbiji i Mađarskoj ili Hrvatskoj, onda je Grčka, a ne Mađarska ili Hrvatska, prva zemlja članica EU koja to radi, prebacujući tako problem na ostale u lancu.
Ta mađarska argumentacija uskoro bi mogla postati i hrvatskom argumentacijom odluči li Hrvatska, zbog prevelikog broja izbjeglica, samo propuštati ljude i organizirano ih prebacivati s granice sa Srbijom na granicu sa Slovenijom.
Koga me se vise j... za tu EU. Od nje samo steta za Hrvatsku. Pod hitno treba napustititi tu nakaradnu tvorevinu dok nas potpuno ne opeljese i uniste. Treba na referendum o izlasku iz EU.