Moguća je i razmjena teritorija između Hrvatske i Srbije?

BEOGRAD - Pomoćnik ministra vanjskih poslova Zdravko Ponoš ocijenio za beogradski B92 kao "izuzetno značajan" rad Međudržavne komisije za utvrđivanje granice između Hrvatske i Srbije te dodao da se "jučerašnji razgovor predstavnika dvije države odvijao u tolerantnom raspoloženju uz međusobno uvažavanje".

- Na sastanku je konstatirano da je identicirana međurepublička granica Srbije i Hrvatske, koja predstavlja temelj za utvrđivanje međudržavne granice, a u skladu sa protokolom iz 2002. godine o načelima kako će se određivati državna granica. Konstatirali smo da je kopnena granica u "zelenom pojasu" koji se proteže od tromeđe Srbija-Bosna i Hercegovina-Hrvatska do Bačke Palanke neprijeporna, da imamo isto viđenje gdje je bila međurepublička granica, kao i da neće biti problema utvrđivanja gdje je međudržavna granica - rekao je Ponoš, dodajući kako postoji različito viđenje o toku Dunava od Bačke Palanke do tromeđe Srbije-Hrvatske-Mađarske i gdje je točno bila međurepublička granica.

Jedan do argumenata je katastar, ali i Zakon o ustanovljenju Autonomne pokrajine Vojvodine iz 1945. u kojemu je naznačeno da je granica između Vojvodine i Hrvatske sredinom plovnog toka Dunava i prema takvim argumentima, hrvatski teritorij bi se prostirao na nekim dijelovima na lijevoj, srpskoj obali Dunava, ali i Srbija bi ulazila na desnu, hrvatsku obalu Dunava te bi državna granica išla ''cik-cak'', pojasnio je Ponoš.

- Ova međudržavna komisija ima mandat utvrditi precizno što je to međurepublička granica i prema automatizmu ona postaje međudržavna granica - rekao je Ponoš i dodao kako postoji mogućnost da se kasnije dvije države dogovore oko razmjene dijelova teritorija, ukoliko za to postoji zanimanje kako bi lokalno stanovništvo svakodnevno normalno funkcioniralo.

Najnoviji sastanak međudržavne komisije održan je nakon sedam godina pauze, a novi je dogovoren za početak lipnja.