Moramo drastično kažnjavati ubojice u prometu

Hrvatska je prošlu godinu završila s 331 osobom poginulom na cestama. Ove godine do sredine kolovoza život na hrvatskim cestama izgubile su 193 osobe, dvije manje u odnosu na isto razdoblje 2017.

Ako se taj trend nastavi, do kraja godine opet ćemo biti na lanjskoj brojci poginulih. A postavili smo si cilj, u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa, da se do 2020. broj smrtno stradalih na cestama smanji na 213. Dakle, za dvije bi godine broj poginulih trebao biti smanjen za 117. A to je gotovo nemoguće. Stoga su u pravu stručnjaci koji kažu da Hrvatska mora poduzeti drastične mjere u prevenciji i kažnjavanju za prometne prekršaje, a pogotovo za kaznena djela u prometu.

Primjerice, na našim autocestama ograničena je brzina na 130 kilometara na sat, a to nadziru policijski presretači. No oni nisu dovoljni. Potrebno je, kao što su to učinile brojne druge zemlje, kamerama nadzirati brzinu vozila na autocestama. Taj je sustav puno učinkovitiji od presretača. Tako se ne bi moglo događati da se na našim autocestama juri i 250 kilometara na sat te da se prođe nekažnjeno. Pritom je potrebno drastično povećati kazne za takvu obijesnu vožnju. U Hrvatskoj onaj tko vozi 200 kilometara na sat dobije kaznu od 1000 kuna, a ako plati na licu mjesta, dobije popust od 50 posto!? U Švicarskoj, primjerice, za takvu vožnju policija odmah plijeni vozilo kao osiguranje da će kazna biti plaćena.

Vozačica koja je na Istarskom ipsilonu mrtva pijana vozila u krivom smjeru i ubila čovjeka, dobit će nakon godinu dana opet vozačku dozvolu. Takvima pak treba poništavati vozačku, pogotovo ako se radi o recidivistima. I ne smije im se dopustiti da ikad više ponovno polažu vozački ispit. Sudovi bi pak trebali promijeniti praksu izricanja preblagih kazna i za najteže slučajeve jer time šalju poruku da ako netko obijesnom vožnjom, pijan ili trijezan, ubije čovjeka, može se izvući bez dana provedenog u zatvoru. Nažalost, takvih je slučajeva dosta u Hrvatskoj.