Plenković:

'Moramo pojednostaviti državne blagdane, prijedlog promjene šaljemo u rujnu'

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
'Moramo pojednostaviti državne blagdane, prijedlog promjene šaljemo u rujnu'
26.06.2019.
u 09:50
Ankete pokazuju da ljudi jako slabo znaju detalje i razliku između Dana neovisnosti, Dana državnosti i Dana Hrvatskog sabora. Moramo napraviti pojednostavljenje i vezati se za jedan datum koji će biti nacionalni dan. Naše je mišljenje da je 30. svibnja u tom pogledu puno primjereniji, kazao je Plenković
Pogledaj originalni članak

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je ustvrdio kako državne blagdane treba pojednostaviti, da je identifikacija s datumom obilježavanja Dana državnosti na 30. svibnja bila puno veća te je najavio da se prijedlog promjene šalje u rujnu, a što se tiče predsjedničkih izbora, rekao je da je kandidat HDZ-a trenutna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te smatra da će ona i pobijediti.

"Ankete pokazuju da ljudi jako slabo znaju detalje i razliku između Dana neovisnosti, Dana državnosti i Dana Hrvatskog sabora. Moramo napraviti pojednostavljenje i vezati se za jedan datum koji će biti nacionalni dan. Naše je mišljenje da je 30. svibnja u tom pogledu puno primjereniji", rekao je premijer u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".

Dodao je da to nije pitanje jedne političke stranke, već identifikacije s pojedinim datuma te ocijenio da je identifikacija bila veća s datumom Dana državnosti na 30. svibnja kad se konstruirao prvi Hrvatski sabor. Također, rekao je da se mlađa generacija, koja nema sjećanja i osobni refleks na događaje iz 1990. i 1991. godine, vrlo teško indetificira s danima koji se obilježavaju van školskog kalendara.

Prijedlog se u proceduru šalje u rujnu, a što se tiče neradnih dana, premijer je rekao da ne bi povećavali broj neradnih dana jer smatra da ih ima dovoljno te da treba gledati na produktivnost, ekonomiju i budućnost, ali je ocijenio da su neradni dani važni za balans između radne domene i obitelji.

Grabar-Kitarović je kandidat HDZ-a

Upitan da komentira nadolazeće predsjedničke izbore, Plenković je ponovio da je kandidatkinja HDZ-a aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te ocijenio da će ona i pobijediti.

Što se tiče bivšeg premijera i kandidata SDP-a Zorana Milanovića, Plenković je rekao da ga čudi "odakle je sada naglo pronađena ambicija da se kandidira za instituciju za koju nije pokazivao neko veliko vjerovanje prije par godina".

Što se tiče glazbenika i pjevača Miroslava Škore koji je svoju kandidaturu objavio putem Facebook stranice, rekao je kako netko tko želi biti predsjednik treba održati medijski nastup da se "to što govori može i ispitati".

Podsjetio je da su teme ustavnih promjena zadnji puta viđene u kampanji bivšeg predsjednika Ive Josipovića, koji je potom izgubio te ocijenio da ta tema nije toliko bitna, kao i da se Škoro oslanja na populističke teze, ali i da ga se dobro sjeća kada je bio u HDZ-u i kampanji Mate Granića 2000. godine.

"Svi se mogu kandidirati, ali ne vidim da su ustavne promjene rješenje problema za budućnost Hrvatske. Na pragu četvrtog desetljeća ključni zadatak stranaka i institucija je da se brinemo o gospodarstvu, socijalnoj uključenosti, da se borimo protiv nasilja u društvu, u obitelji i nasilja nad ženama", poručio je Plenković.

Kuščevićev propust nije mega-razmjera

Što se tiče ministra uprave Lovre Kuščevića i naslovnice dnevnih novina koje donose da se protiv njega vode izvidi od strane Uskoka, rekao je da je vidio naslovnicu, ali da nije stigao pročitati članak.


Rekao je da sve što se odvijalo 2009. ili 2010., kada je bio predmet izvida, nije rezultiralo konkrentnim postupcima prema njemu kao općinskom načelniku, te da mu nije jasno odnosi li se ovo na novi pogled na papire iz 2010. ili nešto što se zbilo danas.

"Sve ove teme koje su se dogodile u vezi niza ministara su stvari koje imaju veze s njihovim ranijim aktivnostima, prije nego što su bili članovi Vlade", poručio je premijer, a što se tiče Kuščevićeva propusta upisa nekretnina u katastar, ocijenio je da to "nije dobro, ali nije takvih mega-razmjera da bi morao biti ugrožen njegov ljudski, politički i integritet kao ministra", zaključio je.

ODUŠEVIO NAVIJAČE

FOTO Pogledajte invaziju na hajdukovce. Svi su otišli u svlačionicu, jedan i dalje dijelio autograme

Hajduk je u gostima s 3-0 pobijedio Mladost Ždralove iz Bjelovara. Iako je domaćin bio agresivan i napadao prvih 15 minuta, Hajduk je poveo u 18. minuti. Sudac Zdenko Lovrić dosudio je jedanaesterac nakon što je Antonio Azinović srušio Bambu. Precizan je s bijele točke bio Yassine Benrahou. Hajduk je na 2-0 povisio u 34. minuti golom Rokasa Pukštasa. Treći gol za Hajduk zabio je u sudačkoj nadoknadi na kraju utakmice Bamba.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

MO
moškov
10:09 26.06.2019.

sve sto u pravnoj hrvatskoj drzavi ima zadah juge treba provjetriti

ST
stefj
10:43 26.06.2019.

Od svih reformi koje je potrebno napraviti, onda se ide u reformu državnih praznika. E to će nas sigurno spasiti i zadržati ljude ovdje... Dajte bar maknite pečat iz upotrebe. Zakonski više nije potreban, ali sve državne strukture ga i dalje traže. Dajte maknite besmislene parafiskalne namete, paradržavne institucije, dajte pojednostavnite povlačenje novca iz EU fondova... Otiđite u jednu Poljsku, tamo treba desetina papira koliko ovdje, pa nije čudo što su npr. za poljoprivredu povukli 100% sredstava. Dajte jednom gledajte tamo gdje su napravljeni uspješni potezi koji su dali prosperitet zemlje. Zašto stalno provodite Grčke "reforme" prije bankrota, zašto ne Irske?... Stalno se favorizira javni sektor, time se stalno podržava i proširuje negativna selekcija i korupcija. Koliko vidim, opet se i dalje ide u tom smjeru, opet se dižu primanja u državnim i javnim strukturama, a porezi i davanja se preslaguju i u konačnici rastu... Pa uz sva ta "rasterećenja", poslovanje je sve skuplje i neisplativije. Negdje malo smanjite davanja, drugdje ih povećate ili dignete cijene energenata da se nadoknadi porezna razlika i da više novaca ostane javnom poduzeću... Uhljebistan...

Avatar ingenieurhr
ingenieurhr
10:19 26.06.2019.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, ali tada je to još bila SR Hrvatska u sastavu SFRJ, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Hrvatska 25.06. slavi obljetnicu proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ. Da li je Dan državnosti formiranje višestranačkog Sabora? I kaj je onda 25.06.?