Moramo shvatiti da ćemo raditi poslove za koje se nismo školovali

Da bi podigli stopu zaposlenosti u Hrvatskoj, moramo mijenjati svijest i shvatiti da ćemo u životu morati raditi poslove za koje se nismo školovali, da nećemo karijeru započeti i završiti na istom radnom mjestu, a netko čak ni u istoj državi, poruka je Miranda Mrsića, ministra rada i mirovinskog sustava, koju je poslao iz dječjeg vrtića Sunčana u kojem se održala konferencija „Tržište rada i obrazovanje 2025.“

Konferencija je dio nove strategije Europske unije „Nove vještine za nove poslove“ koja se vodi strateškim ciljem, a to znači podići stopu zaposlenosti od 75 posto za populaciju od 20. do 64. godine.

Trendovi u Europskoj uniji mijenjaju se pa će do 2020., što je za samo osam godina, tržište tražiti 16 milijuna visokoobrazovanih ljudi, dok će na tržištu rada srednja stručna sprema biti relativno nepoželjna. Naime, broj novih radnih mjesta bit će manji za 12 milijuna u toj kategoriji. U Hrvatskoj je već danas primjetno da je teže naći posao bez završenog fakulteta. Samo 43 posto mladih koji završe četverogodišnju srednju strukovnu školu i 49 posto mladih iz trogodišnjih škola uspije pronaći posao na kojem mogu koristiti znanja stečena u školi.

– Ovo je za Hrvatsku posebno važna tema jer oko 60 tisuća mladih na svom prvom poslu nema prilike steći radnu praksu u sklopu svoje kvalifikacije – kazao je ministar Mrsić. A stanje na domaćem tržištu rada poprilično je zahtjevno, čemu svjedoči i preko 300.000 nezaposlenih. Ipak, profesor Vojmir Franičević uočio je trendove povezane s ratom i privatizacijom te ciklusima krize koji su dodatno smanjili aktivnost radne snage. Tako tvrdi da je u 90-tima izgubljeno preko 250.000 radnih mjesta u industriji, a dodatnih 50.000 radnika u proizvodnji dobilo je otkaz tijekom posljednje recesije koju Franičević naziva 'depresijom neodređenog trajanja, koja vodi u daljnji pad zaposlenosti'. Gubitak u industriji nikada nećemo nadoknaditi, a riječ je o ogromnom gubitku izvoznog i proizvodnog potencijala – kaže Franičević.

Kao tempiranu socijalnu bombu Franičević vidi nezaposlenost mladih, a njegova analiza upozorava i na trend rasta prijevremenih umirovljenja uz istovremeni pad zaposlenosti. Hrvatsko tržište rada podijeljeno je na dva pola, kazao je profesor, i to na one koji rade u javnom sektoru i privatiziranim velikim tvrtkama i one koje rade u klasičnom privatnom srednjem i malom poduzetništvu. Na primjeru rada na određeno radno vrijeme uočava se razlika u položaju zaposlenih. U privatnim tvrtkama tako je u krizi udio zaposlenih na određeno radno vrijeme porastao na 15,5 posto, dok je u državnom sektoru u nedefiniranom statusu tek 7,8 posto zaposlenih.

– Javni sektor mora se restrukturirati, ali rješenje nije dijeliti otkaze nego uvesti modele koji će potaknuti zapošljavanje u privatnom sektoru – kaže Franičević. Poziva se na podatak o povećanju produktivnosti radnika koji je postignut isključivo na temelju otkaza. Franičević ne vjeruje u brz oporavak tržišta rada pa čak i poručuje da će onima koji su u ovom trenutku na burzi biti iznimno teško vratiti se na posao, čemu je dokaz i podatak o dugoročno nezaposlenima čiji je udio u posljednje tri godine narastao za gotovo 30 posto na 8,7 posto radne snage.