"Moramo spriječiti da kutije pune novca crni BMW-i voze u stranke"

Saborsko Antikorupcijsko vijeće jednoglasno je prihvatilo izvješće o provedbi antikorupcijskih mjera iz područja odgovornosti Ministarstva uprave za 2009. godinu. Međutim, na sjednici se govorilo i o pitanjima koja su problematična i Europskoj komisiji i na koja će trebati odgovoriti ako se želi zatvoriti poglavlje 23 o pravosuđu u pregovorima s Europskom unijom.

- Potrebna nam je kvalitetnija kontrola financiranja političkih stranaka koja će spriječiti da se kutije pune novca u crnim BMW-ima voze iz državnih poduzeća u bilo koju stranku te treba spriječiti da zbog sukoba interesa nemamo povjerenje u ljude koji sjede u državnim tvrtkama - poručio je Željko Jovanović, predsjednik Vijeća.

Ministar uprave Davorin Mlakar istaknuo je kako Europska komisija traži da Hrvatska osnuje nezavisno tijelo koje bi se bavilo nadzorom financiranja političkih kampanja što odudara od Vladine politike smanjenja troškova.

- Mi imamo tijela koja bi to mogla obaviti poput Državnog ureda za reviziju čiji bi se djelokrug mogao i dodatno proširiti uz ministarstvo. Imamo i alternativno rješenje, a to je Državo izborno povjerenstvo koje bi moglo davati naloge da se obavi kontrola tijela zaduženog za financiranje stranaka i kampanja - istaknuo je Mlakar.

Europskoj je komisiji sporan i žalbeni postupak u Zakonu o pravu na pristup informacijama te traže da se formira neovisno tijelo koje će odlučivati o prigovorima na rad tijela koja daju informacije.

- Naš je pak prijedlog da sva tijela izrade kataloge s popisom informacija koje će se davati, a da se s prigovorima bavi Agencija za zaštitu osobnih podataka - kaže Mlakar.

Vanjskog člana Vijeća Stjepana Kolarića zanimalo je kako to da da nemamo precizne popise birača, kada je bilo kapaciteta za svega mjesec i pol dana prekontrolirati 800 tisuća potpisa prikupljenih za referendum.

Mlakar je objasnio kako je popis birača evidencija sastavljena od drugih evidencija, primjerice onih iz MUP-a, pa sve greške koje se pojave u drugim evidencijama ostanu i u popisu birača.

- Primjerice, od 1991. do 1996. godine mnogi su građani promijenili prebivalište, a o tome nisu obavijestili MUP iako su bili dužni po zakonu. A u hrvatskom zakonodavstvu ne postoji mogućnost da ih se prisilno briše. Mi za to nemamo ovlasti - zaključio je Mlakar.