Morat ćemo pristati živjeti u državi koja se rasteže koliko je pokrivač dug

Ivica Mudrinić nakon 15 godina na čelu Hrvatskog telekoma odlazi u matičnu kompaniju – Deutsche Telekom na poziciju višeg potpredsjednika uprave. Za mnoge iznenađujući potez. Upravo o razlozima “napuštanja” HT-a, a usto i HUP-a te aktualnim gospodarsko-političkim temama razgovarali smo sa sada savjetnikom Ivicom Mudrinićem.

Unatoč produljenju mandata za još tri godine na čelu HT-a, odabrali ste otići na savjetodavnu funkciju u matičnu kompaniju DT. Zašto? Što vas je umorilo?

Da, nakon petnaest godina odlazim na novi posao. Ne bi čovjek vjerovao... (smijeh) Gledajte, uobičajena je rotacija s mjesta poput ovoga svakih pet do sedam godina kako bi se osigurala svježina i poticala promjena, transformacija ili ponekad reinvencija poslovanja. Došao je trenutak u kojem bi mi ostanak na funkciji predsjednika uprave još jedan mandat ograničio aktivnosti i mogući širi angažman u idućih nekoliko godina. Ova odluka nije iznenadna, već dulje ne samo da razmišljam o promjeni nego i istinski osjećam da je pravo vrijeme za novi korak. Moram istaknuti da osjećam istinski privilegij što sam imao priliku zadnjih 15 godina surađivati sa sjajnim ljudima, stručnjacima i menadžerima u HT-u. Postigli smo zavidne rezultate u hrvatskim, europskim i u nekoliko područja u svjetskim razmjerima. Siguran sam da ostavljam kompaniju u dobrim rukama te svom nasljedniku Davoru Tomaškoviću želim puno uspjeha. Siguran sam i da će Davor s menadžmentom sjajno voditi Hrvatski telekom u nove poslovne poteze, u razvoj, kako bi HT zadržao svoju vodeću ulogu na hrvatskom i regionalnom tržištu. A meni će dobro doći promjena, micanje iz zone osobne udobnosti u novo okruženje koje će me, nadam se, potaknuti na još radikalnije razmišljanje o nužnim transformacijama telekom-sektora. Ovo je vrijeme golemih prilika i želio bih dati svoj doprinos u širem kontekstu na europskoj i globalnoj razini.

Što će, zapravo, sada biti vaše obveze i gdje će vam biti radno mjesto?

Moja će se uloga temeljiti na podršci transformacijama koje su vezane za promjenu okruženja i uloge telekom-sektora u njima. Uz savjetodavnu ulogu upravi DT-a, moje nove obveze bit će primarno unutar područja DT-a za Europu i tehnologije na čelu kojeg je Claudia Nemat koja je zadnjih godina bila istinska podrška i promotor HT-a unutar grupe. Fizičko radno mjesto bit će u sjedištu Deutsche Telekoma u Bonnu, ali ću često biti u državama u kojima je DT prisutan, uključujući, naravno, i Hrvatsku. Zadnjih smo godina doživjeli promjenu društvene paradigme inicirane digitalizacijom i globalizacijom, a ona se neminovno odrazila i na svijet telekomunikacija. Pokrenuto je puno zajedničkih projekata na kojima rade nacionalne kompanije s područja Europe i tehnologija. Tu mislim na daljnji tijek migracija na IP platforme, razvoj sadržaja, razvoj ICT usluga i, naravno, bit ću involviran u razvoj tih projekata. Riječ je, dakle, o širenju područja djelovanja.

Pregrmjeli ste proces privatizacije, odvajanje od Pošte, zamah telekomunikacijskog biznisa, IPO i izlazak na burzu. Krizi odolijevate, istina s manjim prihodima, ali i dalje s profitom uz stabilnu i relativno visoku maržu. Nije vam žao što nećete na čelu tvrtke dočekati izlazak iz krize?

Odvajanje od Pošte, privatizacija, IPO... tu je svakako bila i liberalizacija telekom-tržišta. Način kako smo vodili razvoj poslovanja i razvoj usluga bio je često daleko više od prirodne evolucije tržišta. Primjerice, pretvaranje cijele državu u jednu tarifnu zonu za pozive u fiksnoj mreži, potez koji su mnogi smatrali nemogućim, imao je dalekosežne posljedice na razvoj naše kompanije, ali i društva u cjelini. U to doba uspostavljene su poslovne jedinice T-Com i T-Mobile o čijim poslovnim uspjesima najbolje govore rezultati koje smo postizali te proizvodi i usluge lansirani na tržište. Revolucionaran je bio i iskorak u segment IP televizije u čemu smo bili prvi u DT Grupi, ali i među prvim telekom-operatorima u svijetu. To je pokazalo da HT odlikuje snaga i inovativnost, a to smo dokazali i kada je prije nekoliko godina kompanija ušla na ICT tržište u kojem postaje jedan od ključnih igrača. Naravno, da bismo omogućili uvođenje suvremenih rješenja, morali smo voditi računa da za to stvorimo uvjete. Zato smo gradili i kontinuirano unapređivali mrežu i tehnološke platforme, bili fokusirani na širenje širokopojasnog pristupa i kapaciteta te implementirali napredne tehnologije u pokretnoj mreži. Osim pada prihoda zbog smanjenja vrijednosti telekom-tržišta, uzrokovanog uglavnom recesijom, HT jasno demonstrira snagu i jakost unatoč recesiji koju spominjete. A ja ću, iskreno se nadam – skori, izlazak iz krize dočekati u okviru DT-a, dakle dovoljno blizu HT-a da još jednom vidim kako kompanija raste na krilima gospodarskog rasta koji ova zemlja zaslužuje.

Posljednjih godina, čini mi se, misija vam je bila investiranje u optiku, i to je jedino što niste uspjeli: hoće li to ostati smjer HT-a? Ima li DT još “spreman” novac za Hrvatsku?

Ulaganja, po prirodi stvari, prate mogućnosti tržišta da apsorbira inovacije, nove usluge i kapacitete. Proteklih godina HT je u većini slučajeva bio ispred tržišta i često su naši kapaciteti čekali da sazre vrijeme za novine. Među prvima smo lansirali uslugu IPTV-a, razvili ponudu clouda i ICT servisa, pilotirali TeraStream i realizirali niz drugih inovacija. Samo u nekoliko slučajeva bili smo zakočeni zbog neadekvatnog regulatornog okvira i okruženja. HT je u zadnjih desetak godina uložio više od 13, 5 milijardi kuna u razvoj infrastrukture i usluga kako bismo osigurali najvišu razinu kakvoće i efikasnosti telekom-sustava. I to je ono zbog čega je HT jedan od pokretača tehnološkog razvoja Hrvatske i ključnih nositelja ukupnog gospodarstva. Što se optike tiče, mislim da je Hrvatska propustila priliku zbog neadekvatnog regulatornog okvira, ali vjerojatno ćemo to ispraviti u idućih nekoliko godina. Što se novca tiče, sav je novac osigurao HT, naravno uz stratešku podršku DT-a.

HT je unutar grupe bio odabran za testiranje TeraStreama, inovacije na polju brzog interneta, kada će zaživjeti?

TeraStream je najnaprednija pristupna tehnologija na svijetu, temeljena na optičkim vlaknima i posebnim routerima, s brzinama od 400 Gbit u sekundi i 1 Gbit u sekundi do korisnika. TeraStream je temeljen na novom internet-protokolu IPv6, što znači da je kompatibilan sa svim budućim rješenjima za prijenos podataka i visokosofisticiranim uslugama. Da vam prevedem ovaj inženjerski jezik, TeraStream je sasvim novi koncept mreže kojim se omogućuje jednostavnija realizacija i integracija naprednih usluga budućnosti. Da bi zaista mogao zaživjeti, moraju se razvijati i usluge za koje ima smisla korištenje ovakve mreže. To su procesi koji se događaju dok mi razgovaramo i nije daleko trenutak kada će nam korištenje ovakve napredne mreže biti jednako normalno kao što nam je to stalan, brz i siguran pristup internetu danas.

Gube li telekomi poslovni model, slijedi li konsolidacija i uvezivanje te kako se to odražava na Hrvatsku? Je li širenje portfelja poput opskrbe strujom, Pay TV-a te kupnje IT tvrtki zapravo jedini put za udovoljenje investitorima i rast cijene dionice?

Društva i poslovni svijet mijenjaju se pod utjecajem novih tehnologija. Znanje je postalo novi kapital. Telekomunikacije su infrastruktura ekonomija i društava temeljenih na znanju i pred nama je sigurno daljnji procvat i širenje lepeza usluga koje će telekomi nuditi korisnicima. Što se ulaska u nova područja tiče, smisao je u stvaranju vrijednosti korištenjem sinergije. Mi u tome već imamo odlična iskustva u ICT-u i zadovoljan sam što smo pored razvoja novih proizvoda i usluga proteklih godina zaključili i dvije iznimno dobre akvizicije – Iskon i Combis. Za takve procese imamo znanja i snage i nema razloga da kompanija ne nastavi koristiti sve prilike koje se naslanjaju na resurse koje već imamo. Tako je, primjerice, i distribucija struje dodatak već uspostavljenom odnosu između telekom-operatora i korisnika. Potpuno je jasno da se na tom odnosu, pogotovo kada je to odnos povjerenja, može kvalitetno graditi i dalje. Naš je ulazak u opskrbu strujom i za kompaniju jedan zanimljiv test jer se HT prvi put pojavljuje u ulozi alternativnog operatora, novog opskrbljivača na tržištu koje ima dominantnog igrača. Ambicija nam je postati vodeći alternativni opskrbljivač i za to su potrebna znanja i taktike bitno drugačije od onih kojima branite tržišnu poziciju. Iz te dinamike najviše će koristi imati krajnji korisnici usluga kojima već sada, što se struje tiče, nudimo najpovoljnije uvjete na tržištu.

Možete li kao najistureniji menadžer u HUP-u, a posljednjih godinu i pol dana ste i predsjednik te udruge, ocijeniti rad ove vlade? Jesmo li i dalje u kružnom toku?

Mislim da je složenost naše situacije po preuzimanju kormila Vladu na neki način zatekla. Nakon desetljeća promašene ekonomske politike, nakon desetljeća zaduživanja i promašenih prilika za provođenje reformi nismo se uspjeli iščupati iz negativne spirale u koju smo uvučeni davno prije zadnjih izbora. Dakle, u kružnom smo toku više od desetljeća i da, još smo u njemu.No ja sam nepopravljivi optimist. Ako smo i propustili iskoristiti ulazak u EU i donošenje novih zakona za aktivno poticanje investicija za novo pozicioniranje Hrvatske na svjetskoj investicijskoj mapi, vjerujem da to još uvijek možemo napraviti. Taj, kao i sve druge propuste, treba što prije ispraviti. Politika aktivnog poticanja domaćih i privlačenja stranih investicija trebala bi Vladi biti u apsolutnom fokusu, dodatno pojačana uklanjanjem poslovnih i investicijskih barijera, reformom javne administracije, poboljšanjem regulacije i smanjivanjem troškovnih nameta poduzećima. Hrvatskoj trebaju gospodarski rast i nova radna mjesta. Njih bez investiranja nema. Istovremeno, morat ćemo svi skupa pristati živjeti u državi koja se rasteže onoliko koliko je pokrivač dug. Ova vlada šalje tu poruku već neko vrijeme, no usklađivanje rashoda sa smanjenim prihodima još nije provedeno, ono je tek pred nama.

Ministar financija tvrdi da je svojim potezima za poduzetništvo oslobodio 5 milijardi kuna koje se ne vide? Vidite li ih vi?

Nije važno tko vidi ili ne vidi milijarde, bespredmetno je upuštati se uopće u takvu raspravu. Važno je samo stižu li u Hrvatsku investicije ili ne. Iz svih raspoloživih podataka i analiza vidljivo je da investicija nema, ni domaćih ni stranih, u onom opsegu koji je potreban za ekonomski oporavak i za otvaranje novih radnih mjesta. Analize konkurentnosti kao i analize koje ocjenjuju pogodnost za investiranje govore da nismo učinili dovoljno da bismo potaknuli i privukli investicije. U tim i takvim uvjetima svaki, populistički rečeno, “oslobođen” novac odlazi ili u preživljavanje ili u štednju za crne dane. Tako se danas u Hrvatskoj ponašaju i građani, vidite da depoziti u bankama, odnosno štednja od početka krize rastu, a tako se ponaša i većina poduzeća. Česte promjene regulatornog okvira crvena su krpa za investitore. Ako okruženje ne potiče investiranje nego racionaliziranje, vrlo je malen broj onih koji se u takvim uvjetima odlučuju plivati protiv struje. HT je jedna od takvih kompanija koje investiraju svemu usprkos, a koliko je teško zadržati taj smjer u ovom okruženju, znam iz konkretnog iskustva. Ne mislim da bi taj ogroman zahvat promjene okruženja trebao biti na ministru financija ili na bilo kojem pojedinom ministru i pojedinačnom resoru. To bi trebao biti najvažniji posao dobro usklađene cijele Vlade.

U kuloarima se sve glasnije priča o rekonstrukciji Vlade u koju bi trebali ući menadžeri, a i sami ste zagovarali sličan potez. Može li država računati i na vaš angažman?Nezahvalno je nagađati o bilo kakvom potezu bez konkretizacije, a kuloarske sam priče odavno naučio ne slušati. Kada sam i sam govorio o potrebi da Vlada imenuje potpredsjednika za reforme, imao sam na umu upravo tu potrebu jasnog postavljanja prioriteta i usklađivanja rada svih resora kako bi se oni i ostvarili. Kada pogledate Hrvatsku po nizu ključnih parametara u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, onda vidite da smo bolji od njih jedino po stopi naplate poreza. Naravno da porez trebaju plaćati svi, u punim iznosima i na vrijeme. Oko toga nitko ne dvoji. No gospodarstvo i dalje ulovljeno u mreži nelikvidnosti u ukupnim uvjetima daljnjeg smanjivanja potrošnje i pada gospodarstva neće krenuti naprijed ako u odnosu na ostale prednjačimo samo po naplati poreza. Ovo je jedan od primjera neuravnoteženih politika, a stvaranje ravnoteže radi poboljšanja investicijskog okružja trebao bi nam biti prioritet. Pitanje ulaska menadžera u Vladu je i sekundarno i ne bi ga trebalo promatrati izolirano od ulaska najkompetentnijih ljudi na sve javne funkcije. Trebali bismo stvoriti uvjete s kojima ćemo privući najbolje stručnjake u cijeli javni sektor i time osigurati potencijal i za reforme i za transformacije i za restrukturiranje i za investicije...

Podržavate li ideje dr. Nikice Gabrića?

Nisam proučio platformu koju zagovora gospodin Gabrić, ali pozitivno je što se grupa ljudi angažirala sa željom da ponudi nešto novo. Samo iz pluraliteta i organiziranog javnog i političkog angažmana bitno većeg broja pojedinaca možemo dobiti tu bolju selekciju o kojoj sam dijelom i malo prije govorio.

Je li oporba lošija od vlasti?

Imamo brojne kompetentne i stručne ljude u oba kampa, važno je procijeniti je li moguće stvoriti timove koji su stanju povući zemlju naprijed.

Što kažete na zadnji referendum? Za ili protiv?

Žalosno je što smo usred dugogodišnje recesije potrošili sredstva i puno energije za nešto što neće u bitnome promijeniti životni standard i perspektivu za građane naše države. Načelno mislim da ne bismo trebali limitirati slobodu svojih građana na ovakav način, ali u konačnici smo uložili puno truda a da nismo nešto bitno promijenili.

Javnost je propitivala i vaš privatni život, odnosno ulaganja, poput maslinika na otoku Žutu. Hoćete li se sada više tome posvetiti i možda ulagati u neki drugi biznis?Daleko sam još od mirovine, ali masline, vinogradi i voćnjaci su hobi koji mi daje priliku za dodir s prirodom i to me ispunjava.