Nakon dvogodišnjeg procesa evaluacije Hrvatska je konačno dobila Znanstvene centre izvrsnosti. Riječ je o sedam centara podijeljenih u četiri kategorije, a kojima je glavni cilj unaprijediti hrvatsku znanost i ojačati njeno uključivanje u Europski istraživački prostor. U području prirodnih znanosti proglašena su dva znanstvena centra izvrsnosti. Riječ je o Centru izvrsnosti za napredne materijale i senzore- CEMS te Centru izvrsnosti za znanost i tehnologiju (STIM).
U području biomedicinskih znanosti proglašeni su Centar izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu te Centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva. U području humanističkih znanosti Hrvatska je dobila Centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku te Centar za hrvatsko glagoljaštvo, a u području društvenih znanosti Znanstveni centar za školsku efektivnost i menadžment. Centre je jučer na sjednici Nacionalnog vijeća za znanosti proglasio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar koji se tom prilikom osvrnuo i na bijedna izdvajanja za znanost.
– Hrvatska ulaže bijednih 0,69%BDP-a u znanost. To je strašno. To je brojka o kojoj ne znam što bi rekao. Tvrdi se da imamo 0,3 % iz privatnih izvora, ali ja bih to zbilja volio vidjeti. No čak i s time bismo imali manje od 1 posto ulaganja u znanost što je polovica ulaganja u prosječnoj europskoj zemlji - poručio je Mornar i dodao da se očito mora dogoditi preokret u glavama i da svi moraju shvatiti da izdvajanje za obrazovanje i znanost nije trošak nego investicija - poručio je Mornar. Ministar se nada i da će unatoč slabom financiranju s novoosnovanim centrima sredstva biti bolje usmjerena i da će rezultati biti neki konkretni konkurentni proizvodi, materijali, softveri ili lijekovi, a ne samo članci koji se pišu tek toliko da se pišu. Za znanstvene centre izvrsnosti osigurano je 2,5 milijuna kuna, a dodatna će se sredstva pokušati osigurati kroz strukturne fondove.
Inače, Mornar je komentirao i činjenicu da mora naći dodatne uštede u svom resoru. Od njega se očekuje smanjenje proračuna za tri posto što je, preračunato u kune, nešto više od 300 milijuna kuna. Mornar je poručio kako plaće nisu ugrožene jer njih se ne smije dirati kao i socijalna davanja. Drugim riječima, ozbiljno će, kako je rekao, morati dirati u neke druge dijelove proračuna.
- Nije isključivo i da onih mojih 79 milijuna kuna za znanost bude smanjeno za određeni postotak jer je to jedino što nije zabranjeno dirati kaže Mornar koji je uvjeren kako će posljedice uzimanja za znanost i obrazovanje biti katastrofalne.
>>Sveučilištu autonomija, ali rektor onda ne može plakati ministru da nema za plaće!
Jadikuje kapetan Titanica.