Najveća kriza vlasti, otkad su Domoljubna koalicija i Most formirali eksperimentalnu Vladu, kulminirala je baš uoči današnjeg sabora HDZ-a na kojem se bira novo vodstvo stranke. U HDZ-u su ovaj sabor već nazvali događajem visokog rizika uvjereni da je Božo Petrov namjerno baš sad tempirao službeno očitovanje da će Mostovi zastupnici, po njegovu nalogu i uvjerenju da će ga poslušati, rušiti Tomislava Karamarka u parlamentu pri izglasavanju nepovjerenja prvom potpredsjedniku Vlade zbog afere Konzultantica. Pritisak Mosta ide u dva smjera; prvi je onaj na Karamarka da se povuče iz Vlade i pošalje svoju zamjenu da bi se izbjegao pad Vlade i novi parlamentarni izbori, što je on odbio kad mu je početkom tjedna Petrov iznio taj prijedlog. Drugi je onaj na delegate HDZ-a koji danas biraju novi vrh stranke ne bi li u HDZ-u ojačale struje koje se žele riješiti Karamarka, odnosno koje bi bile spremne žrtvovati šefa stranke i spasiti HDZ od novih izbora.
Mostov tajming iznošenja jasne odluke o rušenju Karamarka, bez obzira na to što se Vlada jučer prema proceduri morala očitovati o SDP-ovu zahtjevu za izglasavanje nepovjerenja pa su tako i Mostovi ministri morali iznijeti svoj stav, potaknuo je i urotničke teze da Most u HDZ-u ima svoje pomagače i savjetnike. Tu su i teze da su obračun s Karamarkom, kada je riječ o plasiranju poslovnih ugovora njegove supruge i MOL-ova lobista Nacionalu, također pomogli ljudi iz HDZ-a. Takve je zavjereničke teze teško dokazati, ali u situaciji potpunog političkog ludila ništa nije isključeno. Nastala je paradoksalna situacija u kojoj ni Mostu ni HDZ-u ne odgovaraju novi izbori jer su obje opcije svjesne da bi ih birači vjerojatno kaznili nakon posvemašnjeg političkog cirkusa koji su nam priuštili. Zato Most igra na kartu Karamarkova odlaska iz Vlade i opstanka vlasti, ali ključno je kako će se postaviti HDZ. Karamarko je već Boži Petrovu poručio da njegovo rušenje znači nove izbore i sada je pitanje hoće li šef HDZ-a ostati ustrajan u toj odluci ili bi se u HDZ-u nakon današnjeg izbornog sabora mogle probuditi snage koje će Karamarka prisiliti na odlazak.
Most, međutim, nije računao na jednu činjenicu. Njegovo inzistiranje na Karamarkovoj smjeni okreće se u korist Karamarka i pomoći će mu da konsolidira odnose u HDZ-u. Struje u HDZ-u i oni pojedinci koji nisu odveć skloni šefu stranke sada bi se mogli ujediniti protiv zajedničkog “neprijatelja” – Mosta. Potvrdu te teze dobili smo u razgovoru s više HDZ-ovaca, iznimno utjecajnih na terenu, koji su svojedobno bili među većim kritičarima Tomislava Karamarka.
Zbijanje redova
– HDZ će frajerski odgovoriti Mostu. Istinski HDZ-ovci baš će sada zbiti redove, dovoljno smo zrela stranka. Ne pada mi na pamet sada napadati Karamarka jer bi to značilo razbijanje HDZ-a. Ne možemo se sada baviti sami sobom, dijeliti se i tražiti novog predsjednika. Karamarko ima dosta protivnika u stranci, ali sada je vrijeme za zbijanje redova – rekao nam je jedan dugogodišnji HDZ-ovac. Vrijeme je, nastavio je, da Karamarko i Milijan Brkić, glavni tajnik, sjednu i riješe svoje probleme jer je javna tajna da njih dvojica ne funkcioniraju. – To su dva najmoćnija čovjeka HDZ-a i ako oni ne surađuju, onda trpi stranka – dodao je. Isti taj sugovornik uvjeren je da bi HDZ bio pometen na novim izborima. Ali tek nakon eventualnih izvanrednih izbora, nastavio je, bilo bi vrijeme za nove izbore u HDZ-u. Tada bi se stranka, kada bi bila u oporbi, dodao je, mogla baviti sama sobom. Odbacuje mogućnost da se Karamarko povuče iz Vlade. – To ne bi nikako bilo dobro jer bi situacija bila i gora nego što je sada. To bi značilo da bi netko drugi došao na njegovo mjesto, a taj bi onda morao koordinirati svoje poteze i odluke s predsjednikom stranke, a pritom još balansirati i s Petrovom i Oreškovićem – rekao je naš sugovornik. Uostalom, nastavio je, to bi značilo da Karamarko na neki način priznaje da zaista postoji afera s ugovorima s MOL-ovim lobistom i dao bi naslutiti da možda postoje još neki ugovori koji bi se mogli tumačiti kao sumnjivi. I naši ostali sugovornici iz HDZ-a kažu kako stranka sada ne smije dopustiti Karamarku, sve i da njemu samome padne na pamet da ode iz Vlade, da to učini.
– Pokazalo se pogrešnim što smo popustili i Karamarku i Mostu da pristanemo na nestranačkog premijera. Most je to tvrdo uvjetovao, ali moglo se to limitirati. No predsjednik je onda izišao s tezom da njemu nije do funkcija i fotelja, pa ni mi u stranci nismo inzistirali da se taj zahtjev Mosta ruši. Kada bi se Karamarko povukao, to bi značilo da HDZ u Vladi nema svog predsjednika, dakle autoritet njegove zamjene bio bi još manji nego što je sada Karamarkov. A to bi značilo da bi Vladom upravljali Petrov i Most preko Oreškovića – rekao je naš drugi sugovornik. U HDZ-u tvrde da se u stranci još uopće nije ni razgovaralo bi li Karamarkov odlazak iz Vlade uopće bio opcija, a sudeći barem po izjavama dijela naših sugovornika, to nije realan ishod ove političke drame. No ne treba dvojiti da u HDZ-u ima i onih struja koje će postaviti upravo pitanje novih izbora i činjenice da bi HDZ, što većina sugovornika tvrdi, postigao loš rezultat. U tom kontekstu otvorit će se pitanje nije li sada vrijeme da se misli na HDZ i da se spašava stranku, a ne Tomislava Karamarka. Nije tajna da u HDZ-u postoje struje koje bi željele ovladati strankom bez aktualnog šefa, ali pitanje je hoće li one nakon današnjeg Sabora biti i formalizirane. Pitanje je i kako će se postaviti glavni tajnik Milijan Brkić koji će danas postati Karamarkov zamjenik. On je u javnim istupima dao izričitu podršku predsjedniku HDZ-a koji je i njegov dugogodišnji prijatelj i suradnik. No ne treba zanemariti da ni Brkić nije zadovoljan svime što se zbiva u HDZ-u, a posebno ljudima izvan stranke kojima se Karamarko okružio. No činjenica je da Brkić pogotovo nije zadovoljan odnosom s Mostom, a percipirajući njegovu lojalnost prema Karamarku, nije realno očekivati da će mu okrenuti leđa pod pritiskom Mosta. Još je veće pitanje kako će se postaviti politički tajnik HDZ-a Tomislav Čuljak jer je poznato da se on distancirao od vrha HDZ-a i da nije u dobrim odnosima s Brkićem, ali i da navodno okuplja na terenu ljude koji ne spadaju u Karamarkov tim. Najveće je pitanje kako će ti ljudi (Ante Kulušić, Dubravka Šuica, Dražen Barišić, Ante Sanader, Franjo Lucić...) proći na današnjim izborima i hoće li ući u vrh HDZ-a. Karamarkova politička sudbina u svakom slučaju nije bajna jer, osim što je načet aferom u kojoj će najveću ulogu odigrati precepcija javnosti bez obzira postoji li sukob interesa, u slučaju novih parlamentarnih izbora, preživi li kao šef HDZ-a, mogao bi se suočiti s ozbiljnim porazom HDZ-a. Sve manje HDZ-ovaca vjeruje u mogućnost preslaganja većine u Saboru, pogotovo nakon što su propali bilo kakvi dogovori s HNS-om i nakon što je HDZ otvorio afere predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka povezane s HEP-om. Čak i ako Karamarko preživi izglasavanje nepovjerenja u Saboru, u HDZ-u vjeruju da će neki mostovci biti suzdržani jer će htjeti sačuvati fotelje u vlasti, ne vjeruju da ova nefunkcionalna Vlada može opstati. Nego da je samo pitanje vremena kada će se urušiti.
Tri moguće opcije
– Eksperiment s Mostom i nestranačkim premijerom je propao – uvjeren je jedan naš sugovornik. Pred Karamarkom su tako tri opcije, koje se u ovom trenutku čine izgledne. Jedna je da ga sruše u Saboru i da HDZ ponovno s njim ide na nove izbore, a da se novi predsjednik HDZ-a bira nakon mogućeg potopa. Druga je da u vrhu HDZ-a nakon današnjeg sabora stranke prevladaju struje koje će se obračunati s njim prije izvanrednih izbora i da HDZ na birališta izađe s novim šefom. Treća je najmanje vjerojatna, a ona je da se Karamarko, sam ili pod utjecajem novog vodstva, povuče iz Vlade i da HDZ nastavi “vladati” s Mostom. Sugovornici s kojima smo razgovarali proteklih dana, prije ultimatuma Mosta Karamarku, ne očekuju velike preokrete i drame na današnjem izbornom saboru HDZ-a. Ali ljudi koji će biti izabrani u najviša stranačka tijela, a pogotovo broj glasova koji će pri tome dobiti bit će jasne poruke. Prvo, pokazat će se koje su struje trenutačno dominatne u HDZ-u, a izgleda da su precijenjene priče o Karamarkovim i Brkićevim ljudima i da će presudnu riječ imati šefovi županijskih organizacija koji kontroliraju delegate koji na saboru glasaju. Aktualna politička situacija ide na ruku da delegati u vrh stranke pokušaju instalirati ljude za koje osobno misle da bi bili dobar izbor za novi HDZ, a ne one za koje to smatra Karamarko, Brkić ili netko treći. Drugo, broj glasova delegata koje će dobiti pojedini članovi Predsjedništva ili potpredsjednici mogli bi iznjedriti budućeg lidera HDZ-a. Odnosno, barem će biti pokazatelj tko najbolje kotira u stranci i koga stranka najviše cijeni. Jedan od najiskusnijih HDZ-ovaca analizira da su već izbori za 20 županijskih organizacija plus Grad Zagreb, koji također ima status županije, pokazali da je u 90 posto županijskih odbora izabrana postojeća ekipa šefova. Tek u nekolicini županijskih organizacija došlo je do promjena, i to uglavnom zato jer su se stari šefovi povukli. Ti stari predsjednici koji su ponovno izabrani, mahom nisu ni imali protukandiate ili barem ne ozbiljne, što znači da je stanje jednako onome prije četiri godine kada su županijske organizacije dizajnirane prema želji vrha stranke odnosno Tomislava Karamarka.
– Ta činjenica mi govori da se na saboru neće dogoditi nikakve dramatične promjene i da će novi vrh HDZ-a ponovno biti po volji predsjednika stranke – rekao nam je taj iskusni HDZ-ovac. I naš drugi sugovornik, koji ne pripada krugu ljudi Tomislava Karamarka, jednako tako kaže da on ne vidi da se u HDZ-u događaju ikakve promjene i da su priče o Karamarkovoj i Brkićevoj struji precijenjene. Sugovornici koji spadaju u Karamarkov krug ljudi i koji su kandidati za vrh stranke u ovom se trenutku pak ne zamaraju time kako će biti dizajnirano novo predsjedništvo nego smatraju da bi na današnjem saboru stranke trebale biti poslane jasne poruke Mostu.