Prema mjesečnom redovitom istraživanju Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedenome od 1. do 4. travnja, nastavlja se trend pada izborne podrške Mostu četvrti mjesec zaredom, a i dalje postoji blaga prednost HDZ-a i njegove koalicije ispred SDP-a i njegove koalicije, piše HRT.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom travnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 54-60%), na ljestvici preferencija koalicijskih lista (koalicije kakve su bile na posljednjim izborima) Domoljubna bi koalicija bila u blagoj prednosti ispred lijevo-liberalne koalicije Hrvatska raste i bila bi relativni pobjednik u izborima (u deset izbornih jedinica, bez dijaspore i manjinskih lista). HDZ-ova Domoljubna koalicija je prva s izborom od 31,9% glasova (u odnosu na 31,4% iz prethodnog mjeseca), dok je SDP-ova koalicija Hrvatska raste na drugom mjestu s izborom od 31,4% (u ožujku 30,9%).
Najveće iznenađenje prošlih parlamentarnih izbora, Most nezavisnih lista još je uvijek na trećem mjestu s izborom od 6,0% (prije mjesec dana 8,9%, a u siječnju 11,7%, a zenit izborne potpore Mostovoj listi bio je u prosincu s izborom od 15,4%).
Za razliku od Mosta, potpora Živom zidu je porasla te je s 5,7% izborne podrške čvrsto na četvrtom mjestu, ali sa sve manjim zaostatkom u odnosu na Most. Koalicija okupljena oko stranke Milana Bandića bilježi 2,0% izbora, a slijede IDS-ova koalicijska lista s 1,5%, HDSSB s 1,4 i Orah s 1,1%. Četiri su liste zabilježile izbornu potporu manju od 1%: U ime obitelji (0,7%), Hrid (0,6%), HSP-HKS-Obiteljska stranka (0,5%), Reformisti-Naprijed Hrvatska (0,5%). Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,2%, uz 15,7% neodlučnih.
Na ljestvici samostalnih političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29,8% (u ožujku 29,3%), a SDP je drugi s 29% (u ožujku 28,2%). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad izborne podrške od 2,4 postotnih bodova u mjesec dana (sadašnjih 6,3%, prema 8,6% u ožujku, odnosno 10% u veljači i rekordnih prosinačkih 15,6%).
Živi je zid s 5,7% na četvrtom mjestu (prije mjesec dana 4%), a slijede HSS s 2,7% (prije mjesec dana 1,8%) i HNS s 2,3%. Šest je stranaka s izborom iznad 1 posto: Stranka rada i solidarnosti BM (1,4%), Orah (1,3%), HSLS (1,2%), HSP AS (1,2%), IDS (1,2%) i HDSSB (1,2%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7%, dok je 12,8% neodlučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 19,3% (prema 20,1% iz ožujka, ali i 31,2% iz lanjskog travnja). Aktualni premijer Tihomir Orešković je u samo tri mjeseca mjerenja skočio na drugo mjesto, koje drži s izborom od 17,8% (prije mjesec izbor je bio 16,5%, u veljači 9,9%, a u prvom mjerenju početkom siječnja njegov je izbor iznosio 2,2%). Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 10,9% (prema 8% iz ožujka), dok je Ivan Sinčić četvrti s izborom od 5,1% (u ožujku 4,6%). Slijede Josip Leko s izborom od 4,7% i Tonino Picula s izborom od 3,9%. Među deset najpozitivnijih političara još su Tomislav Karamarko (2,6%), Milan Bandić (1,9%), Božo Petrov (1,8%) i Boris Lalovac (1,6%).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (33,8%) i Zoran Milanović (29,7%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,9%), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,5%.
Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (2,3%), Nenad Stazić (1,9%), Ivo Sanader (1,0%), Zlatko Hasanbegović (0,9%), Tihomir Orešković (0,9%) i Vesna Pusić(0,8%).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca najčešće su sljedeće dvije teme: teroristički napadi u Bruxellesu (izbor od 26,2%) i oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju na sudu u Haagu (23,4%). Napetosti i poteškoće u funkcioniranju vladajuće koalicije izbor su 12,7% hrvatskih građana, dok su najavljene promjene u zdravstvu najvažnija tema za njih 9,0%. Prekid balkanske izbjegličke rute najvažnija je tema mjeseca za 7,0% ispitanika.
Smjer kretanja zemlje podupire 18,8% građanki/građana (u odnosu 20,6% iz ožujka, 24,1% iz veljače, odnosno 29,4% iz siječnja), dok ih 71,4% misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (prema 64,8% iz ožujka, 58,6% iz veljače, odnosno 49,4% iz siječnja). Ne zna njih 9,8% (u ožujku 14,6%, u veljači 17,3%, u siječnju 21,4%).
Vlada RH je u ovomjesečnom istraživanju zabilježila nižu razinu potpore za svoj rad u odnosu na rezultate zabilježene prije mjesec dana. Podrška početkom travnja iznosi 50,3% (u odnosu na prošlomjesečnih 52,4%). Vladinu politiku ne podržava 30,8% građana (prema 30,1% iz ožujka), uz 18,8% neodlučnih.
Predsjednica Republike za svoj je rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,25 (što je ujedno i najniža ocjena koju je predsjednica dobila od početka mandata). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od 2,22 (prije mjesec dana 2,28).
I pučanstvo je "skužilo" da su Reforme bile rakete na kruto gorivo, koje su "šištale" u predizb. kampanji i naposljetku otpale u more, a da su Mostovci lansirani pomoću njih u orbitu vlasti. Zaključno - kao što dodjeljuju Zlatnu kunu za najviše prodorne poduzetnike (koji par godina nakon toga pritvoreni u Remetincu), tako i Petrov zaslužuje laskavu titulu Zlatnog obmanjivača za najviše prodornog političara godine.