Kritike Vladi

Most o slaboj iskorištenosti EU sredstava: Manje riječi, više dijela

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Most o slaboj iskorištenosti EU sredstava: Manje riječi, više dijela
11.12.2018.
u 11:01
Mostova Sanja Čikotić kaže kako treba demistificirati tezu o dobivenim i povučenim sredstvima iz EU, pa iznosi analizu podataka koju je dobila od resornog ministara i potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića
Pogledaj originalni članak

Most nezavisnih lista upozorio je danas u Saboru na slabo korištenje sredstava iz europskih fondova. Čelnik Mosta Božo Petrov tako je na konferenciji za medije ocijenio da kao država izgledamo nezainteresirani za ta europska sredstva s obzirom na to kako ih slabo koristimo iako su nam dana da poboljšamo kvalitetu života i povećamo investicije.

- Sjećate se podbačaja od 2,7 milijardi kuna u odnosu na ono što je Vlada RH obećavala da će napraviti, a s obzirom koliko se slabo radi, možemo očekivati 2 milijarde kura manje za Hrvatsku iz EU fondova jer Hrvatska očito ne zna, očito ministarstva koja s time trebaju upravljati nisu sposobna iskoristiti sredstva koja Hrvatska ima na raspolaganju da život naših građana učini boljim – kaže Petrov. Ovih dana, dodaje, može se čuti najave predstavnika Vlade kako će se oni u Bruxellesu boriti i objašnjavati zašto nama trebaju ti fondovi.

- Mogu poručiti ministrici Gabrijeli Žalac, ministru Tomislavu Tolušiću, gospođi Ivani Maletić u Europskom parlamentu "manje riječi, više dijela", mene iskreno ne interesira što će oni sve gore govoriti, nego što su dosad napravili, a napravili su gotovo ništa -tvrdi Petrov dodavši kako tek kad djelima pokažu da koriste sredstva imaju argumente za više sredstava iz kohezijskih fondova. Zajednička poljoprivredna politika, nastavlja Petrov, koja čini 2 milijarde od ukupno 10,7 milijardi eura sredstava, pokazat će koliko katastrofalno loše Hrvatska koristi sredstva koja su joj dana na raspolaganje.

Mostova Sanja Čikotić kaže kako treba demistificirati tezu o dobivenim i povučenim sredstvima iz EU, pa iznosi analizu podataka koju je dobila od resornog ministara i potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića.

Za mjeru 4 koja jedina je velika mjera kroz koju se može ulagati u konkurentnost poljoprivrede je isplaćeno 28 milijuna kuna prema korisnicima, a raspisano je natječaja u vrijednosti 2,2 milijarde kuna. Poljoprivrednici su tražili čak sredstva u vrijednosti 2,7 milijardi kuna, a na današnji dan, prema službenom odgovoru ministra Tolušića, svega 19 korisnika je zapravo dobilo novac - pojašnjava Čikotić. Samo to je, dodaje, defacto došlo do korisnika, a još nije ni odobreno od EU.

- Tek kad ti korisnici naprave te investicije za godinu ili dvije, obnove svoje farme, ulože u opremu, podignu neke nove nasade, tek onda možemo govoriti o onome što je uloženo, tek onda Europska komisija to može prihvatiti i onda se šalje tih 28 milijuna kuna u Agenciju za plaćanje, oni odobravaju izvještaj i tek su onda ta sredstva ovjerena - kaže Čikotić.

Od travnja 2017. otkad je ministar Tolušić uveo novi model, Most je, podsjeća, upozoravao da se time prikrivaju podaci i da procedure još duže traju, što se sada, tvrdi, može i dokazati.

- Recimo, za mjeru 5, bili ste svjedoci velikih poplava i požara, za tu mjeru je alocirano 339 milijuna kuna, a znate koliko je dosad isplaćeno za te štete na terenu? 923 tisuće kuna isplaćene su za štete na terenu. Bez obzira što se vladajući hvale s povučenim sredstvima, bitno je samo ono što je isplaćeno korisnicima, tek tada mogu krenuti investicije - naglašava Čikotić zaključivši kako će Most inzistirati da investicije dođu do građana, odnosno korisnika.

Mostov Tomislav Panenić, inače predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu, podsjeća kako je po projekcijama Hrvatska trebala imati da 70 posto ukupnih investicija financiranih EU sredstvima utječe na povećanje BDP-a u 2 ili više postotnih bodova.

- Jasno je da je izostao taj doprinos. Primijetili smo da se Vlada pohvali da je u sektoru poljoprivrede povlačenje najveće, no stanje je problematično, posebno u mjerama ruralnog razvoja. Svake godine ćemo dobivati sve više i više sredstava, 100 posto ćemo u jednom trenutku imati sve plaćeno, onda postavljam pitanje, ako se već povećava udio, zašto plaćanja nisu 100 posto, zašto sredstva koja smo ostvarili supstitucijom iz proračuna EU nismo usmjerili prema razvoju poljoprivrede? Kad sve zbrojimo, od sada pa na dalje ne bi smjeli izgubiti niti jednog eura ako planiramo izvršiti sve. Nije uspjeh ni 60, 70, 80 posto, naš uspjeh mora biti do 100 posto da bi¸ostvarili ciljeve - zaključio je Panenić.

Pogledajte video: Svađa Grmoje i Zekanovića u Saboru

 

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

KR
Krotila
12:09 11.12.2018.

MOST,stranka spasa.