Saborska oporba uskoro bi mogla pokrenuti inicijativu kojom bi se DORH obvezalo da pokrene postupak proglašenja ništetnim dodatka Ininu međudioničkom ugovoru potpisanog na temelju koruptivnog dogovora između bivših premijera Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zolta Hernadija. Potvrdio nam je to jučer Mostov Nikola Grmoja, koji najavljuje da će prijedlog ovakvog zaključka njegov klub idućih dana ponuditi i drugim oporbenim strankama, a sudeći po pitanju koje je u tom smjeru premijeru Andreju Plenkoviću jučer na aktualnom prijepodnevu postavio SDP-ov Mišel Jakšić, dalo bi se zaključiti da kucaju na otvorena vrata.
DORH mora štititi imovinu RH
U prijedlogu zaključka trebalo bi stajati da “Ustavom ovlaštene institucije moraju pokrenuti postupke pred pravosudnim tijelima radi utvrđenja ništetnim prvog dodatka dioničarskom ugovoru, sklopljenog 30. siječnja 2009. godine, zbog činjenice da je navedeni dodatak ugovoru sklopljen na temelju kaznenog djela primanja mita”. Kao temelj za takav zaključak Grmoja navodi pravomoćnu presudu protiv Sanadera i Hernadija te podsjeća da su tim ugovorom upravljačka prava nad strateškom nacionalnom kompanijom predana u ruke Mađarima. Zanimljivo, Most se u prijedlogu namjerava pozvati na odluku Ustavnog suda iz 2015. godine kojom je bila poništena prva pravomoćna presuda protiv Sanadera. Ustavni je sud, naime, tada protumačio da bi dokaz da je premijer primio mito ili obećanje mita istodobno bio i dokaz da je taj pravni posao protivan interesima države. Dakle, ako je pravomoćno presuđena Sanaderova krivnja, sporni dodatak dioničarskom ugovoru je rezultat korupcijskog sporazuma i samim je time koruptivan i protivan interesima RH, argumentira Most. A budući da Ustav propisuje da je DORH “ovlašten i dužan poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine RH te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava”, zaključuju kako bi Državno odvjetništvo moralo pokrenuti sudske postupke za utvrđene ništetnosti spornog dodatka. A da ne bi bilo nedoumica oko ovlasti Sabora da pravosudnom tijelu bilo što nalaže, ističu kako je Sabor odgovoran za eventualne propuste u radu DORH-a jer odlučuje o njegovim godišnjim izvješćima. Iako je pitanje je li ovaj dodatak zaključku uopće nužan, s obzirom na to da Državno odvjetništvo nikada nije sporilo ovlast Vlade da im daje upute kad je riječ o postupcima iz domene Građanskog odjela DORH-a, koji državu zastupa u imovinskim sporovima. Na neovisnosti se inzistira isključivo u kaznenom dijelu, a DORH je od samog donošenja pravomoćne presude protiv Sanadera i Hernadija jasno davao do znanja da će za bilo kakvo postupanje čekati mig Vlade.
No, taj mig nije dolazio pa je DORH ostao pasivan po ovom pitanju, pri čemu treba napomenuti da je riječ o stavu kakav je vladao i prije aktualne glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek. Njezin prethodnik Dinko Cvitan reagirao je na isti način kad se pitanje poništenja spornog ugovora spominjalo zbog prve pravomoćne presude Sanaderu i Hernadiju. Ni iz tadašnje vlade Zorana Milanovića i ministra energetike Ivana Vrdoljaka nije bilo naznaka da bi se moglo krenuti u smjeru koji sada predlaže Most, a na to, čini se, ne pomišlja ni aktualna vlada. Ono što predlaže Most nedavno je u intervjuu za tjednik Nacional predložio i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, sugerirajući Vladi da pokrene postupke pred domaćim sudovima, konkretno na trgovačkom sudu.
Iz Banskih dvora su, međutim, uzvratili kako je Vlada nakon pravomoćnosti presude razmatrala pravne korake koje je moguće poduzeti. Zatraženo je mišljenje Katedre za međunarodno privatno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, a odgovor je navodno isključivao mogućnost pokretanja postupaka pred domaćim sudovima, i to zato što bi takvo postupanje bilo suprotno odredbama ugovora s MOL-om iz 2003. i 2009. godine, a i imalo bi obilježja nedosljednosti jer je Hrvatska vodila arbitražni postupak u Švicarskoj. Vlada se zbog toga odlučila na reviziju arbitražne odluke pred švicarskim vrhovnim sudom, gdje smo ponovno izgubili spor. Plenković je istodobno tumačio da potezi Vlade ne bi smjeli slati krive poruke investitorima, a Vlada je nakon izbijanja megaafere u Ini krenula u izmjene modela upravljanja u Ini, za što su konačno dobili i potporu mađarskih partnera.
Sabor mora zauzeti stav
Sve ovo, međutim, nije previše impresioniralo Dobronića, koji je ustrajao u tvrdnji da nakon pravomoćne presude Sanaderu i Hernadiju, dakle od 21. listopada prošle godine, dodatak međudioničkom ugovoru koji je potpisan na temelju koruptivnog dogovora ne postoji. S njegovim je mišljenjem, očito, suglasan i Most.
– Želimo da Sabor, a time i vladajuća većina, zauzme stav jer je sve što je do sada rečeno na ovu temu bio odgovor na pitanja novinara. Mi smo uvjereni da je ovo pitanje hrvatskog pravnog sustava i imamo sve što nam je potrebno da bismo to riješili unutar njega – poručuje Nikola Grmoja.