Most preko Kaštelanskog zaljeva bit će dugačak oko 1500 metara, širina plovnog puta ispod mosta bit će oko 200 metara, a visina mosta oko 55 metara, jednaka kao i kod Pelješkog mosta. Za razliku od Pelješkog, koji je dvotračni, Kaštelanski most bit će četverotračni.
– Kaštelanski most imat će gotovo autocestovni profil – naglasio je Krunoslav Perić iz Hrvatskih cesta, voditelj projekta Novi ulaz u Split, koji je u srijedu predstavio Maritimnu studiju za most preko Kaštelanskog zaljeva. Maritimna studija u prvoj fazi odredila je dimenzije slobodnog plovnog prolaza kojim bi se osiguralo da velika većina brodova koja bi trebala ulaziti u Kaštelanski zaljev može slobodno proći, dok je drugom fazom obrađena sigurnost plovidbe.
Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, istaknuo je kako je Maritimna studija za most preko Kaštelanskog zaljeva sastavni dio realizacije projekta novog ulaza u Split, podloga za budući natječaj za oblikovanje mosta, kapitalnog objekta na cijelom projektu. Okupljene novinare zanimalo je zašto se toliko kasni s projektom, koji je još prije šest godina na sjednici Vlade RH održanoj u Splitu proglašen projektom od strateškog državnog interesa, a tek se stiglo do maritimne studije.
– Nismo stigli samo do maritimne studije. Projekt podrazumijeva i dio od čvora Vučevica na A1 do Kaštel Kambelovca, što je prva faza projekta. Druga faza je devet kilometara trase s mostom preko Kaštelanskog zaljeva, a treća se faza odnosi na grad Split. Na sve tri faze smo aktivni, izvodimo radove na prvoj fazi i radimo dokumentaciju, što je najopsežnije i najdulje traje, na drugoj i trećoj fazi koju radimo u suradnji s Gradom Splitom – naveo je Josip Škorić.
VEZANI ČLANCI:
Na primjedbe novinara da se s projektom kasni jer je prije dvije godine u planu nabave bilo oblikovanje mosta, rečeno je: – S Lučkom kapetanijom nismo mogli definirati sve parametre, ali radili smo ovu studiju kako bismo dobili parametre za oblikovanje mosta – rekao je Škorić. Izgled mosta još uvijek se ne zna.
– Naša je namjera raspisati natječaj za oblikovanje mosta. Želimo dobiti primjereno rješenje koje će adekvatno tretirati okoliš, dakle Kaštelanski zaljev, da bismo dobili most kakav Split zaslužuje. Ne možemo vam reći rokove jer ne znamo koliko će trajati upravni postupci, ali studiju ćemo napraviti za godinu dana i predati je u Ministarstvo. Kada dobijemo rješenje o prihvatljivosti za okoliš, idemo na projektiranje – rekao je Škorić i naveo kako nakon usvajanja maritimne studije ide izrada studija utjecaja na okoliš.
– Čim dobijemo rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš, idemo na projektiranje, koje nije jednostavno jer se radi o devet kilometara trase i mostu. Nakon toga, kada dobijemo dozvolu, idemo na raspisivanje natječaja za izvođača radova. To je proces koji će trajati dugo i na dosta toga mi ne možemo utjecati – poručio je Škorić i konkretno naveo kako to neće biti kraće od 4 do 5 godina.
Govorio je i o brzoj cesti Split – Omiš, koja se čeka desetljećima. Raspisan je natječaj za dionicu Omiš – Dugi Rat, koji će se dijelom financirati iz europskih fondova, a za ostale se dionice priprema dokumentacija. Ni za ovaj projekt nije mogao precizirati kad će biti gotov. Na Širini u Solinu, najfrekventnijem raskrižju u Hrvatskoj, nakon dvije godine arheoloških istraživanja, radovi su konačno počeli. Radi se intenzivno, jer je riječ o važnom raskrižju koje će biti još važnije nakon otvaranja izlaza s autoceste kroz Kaštela.
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban zahvalio je Josipu Škoriću, Hrvatskim cestama i izvođaču projekta, Pomorskom fakultetu iz Rijeke. – Maritimna studija i Studija utjecaja na okoliš preduvjeti su da se krene u projektiranje najbitnijeg projekta ne samo za grad Split nego i za cijelu Republiku Hrvatsku. Grad Split jedini je grad koji ima samo jedan ulaz u grad. Ova maritimna studija omogućit će prolazak svim brodovima koji prolaze i koji su do sada u povijesti ulazili u Solinski i Kaštelanski zaljev. Što se tiče parametara, most neće ograničavati pomorsku komunikaciju, što je iznimno važno za gospodarski dio solinske, kaštelanske i splitske luke. Moći će prolaziti ispod mosta i onim teretnim brodovima koji idu u Inu, Cemex, Sjevernu luku i neće stvarati maritimne probleme. Usvajanjem maritimne studije dobili smo parametre koji su bitni za izradu prostorne planske dokumentacije Splita i Kaštela. Mi smo županijski Prostorni plan donijeli prije dvije godine, a već smo sad pokrenuli izmjene jer nismo imali te maritimne podatke iz ove studije. Mi ćemo ih ugraditi u svoju prostorno-plansku dokumentaciju – rekao je Boban. Gradi se tunel Kozjak, dio ceste od A1 do Kaštela, a izgradnjom nadvožnjaka na solinskoj Širini protočnost postojećeg ulaza u Split trebala bi se znatno povećati.
FOTO Ovo su najduži mostovi u Hrvatskoj: Jedan je godinama vodio 'u nigdje', a drugi je naš najveći ponos
Rampe(1) na ulazu/izlazu u Split su puno pomogle u protočnosti prometa.O njima se pisalo na internetu 20-ak godina,ali struka nije slušala.Tunel(2) će skratiti putovanje prema mjestima koja se nalaze zapadno od budućeg tunela za cca 15km.Tečnom prometu će također znatno pripomoći i rekonstrukcija raskrsnice na širini u Solinu(3).Što se mosta tiče,bolje bi bilo ta financijska sredstva uložiti u prsten podzemne željeznice u Splitu (Kampus-Bolnice-Pazar(trajektna i željeznička stanica)-Poljud-Joker-Kopilica).