Most nezavisnih lista do kraja bi godine iz političke platforme konačno trebao prerasti u stranku s demokratski izabranim tijelima. U Mostu tvrde da je prijedlog statuta za sabor stranke planiran za kraj siječnja već gotov, a izbor predsjednika vjerojatno će se provesti po načelu “jedan član – jedan glas”. Kao kandidat za tu funkciju za sada se spominje jedino Božo Petrov, a potpredsjednik stranke Nikola Grmoja vjeruje da će tako i ostati.
– Volio bih da bude više kandidata, ali malo je nezgodno jer smo na nacionalnoj razini tek godinu dana i imali smo dva uspješna izborna ciklusa. Jako je nezgodno ljudima se kandidirati, jer nema razloga mijenjati stvari – tumačio je ovih dana Grmoja.
Manjak demokracije
Uz predsjednika, stranka će birati i Predsjedništvo te članove Nacionalnog vijeća, tijela zbog kojega je Most trpio najveće kritike. Stranka, naime, nikad nije otkrila na koji način se biraju ljudi u to tijelo, koje je donosilo sve važne odluke, uključujući i one o koaliranju s HDZ-om nakon posljednjih dvaju parlamentarnih izbora. Od javnosti su dugo skrivana i imena članova Nacionalnog vijeća. Otkrivena su tek nakon medijskih prozivki za netransparentnost, ali samo privremeno. Od posljednjih parlamentarnih izbora, na web-stranici Mosta više se ne može pročitati sastav tog tijela.
Kritike zbog manjka demokracije Mostu su dolazile i od onih s kojima su nekad usko surađivali, poput primoštenskog gradonačelnika Stipe Petrine, koji tvrdi da u Mostu vedri i oblači tzv. metkovski klan. Takvim prozivkama na kraj bi trebao stati demokratski izbor Nacionalnog vijeća, no unutarstranačka demokracija Mostu bi mogla biti znatno veći izazov nego drugim strankama. Most je zamišljen za lokalnu razinu. Okuplja nezavisne liste kandidirane na lokalnim izborima na čiji sastav vrh stranke nema previše utjecaja. Za razliku od predsjednika HDZ-a i SDP-a, Božo Petrov nikad nije imao ovlast sastavljati ni liste za parlamentarne izbore. Otegotna je okolnost i to što Most nije jednoznačno svjetonazorski profiliran. Zato je teško je predvidjeti kakve bi ovlasti mogla imati stranačka tijela i koliki će biti njihov stvarni utjecaj na terenu.
Tko ima pravo glasa
Poseban je problem činjenica da većinu kandidata s lista koje na izbore izlaze pod Mostovim imenom čine ljudi koji nisu članovi Mosta. U stranci nisu ni neki visokopozicionirani predstavnici Mosta, poput potpredsjednika Vlade Ivana Kovačića. Iako je u drugim strankama uobičajeno da se u stranačka tijela mogu kandidirati samo redoviti članovi, u Mostu će se to vjerojatno omogućiti i onima koji nisu u stranci, ali su bili na Mostovim izbornim listama. Koliko Most ima redovitih članova nemoguće je doznati, jer stranka izbjegava precizno odgovoriti. Neslužbeno govore o oko 3000, što redovitih, što članova podupiratelja, a tko će od njih na unutarstranačkim izborima imati pravo glasa u Mostu zasad ne žele otkriti.
>> Most želi surađivati sa SDP-om na reformi lokalne samouprave
demokratski izbori na hrvatski način