Most želi kontrolu troškova HNB-a

Sve zapadne zemlje imaju mogućnost omogućiti da državna revizija uđe u njihovu narodnu banku, i mi smatramo da tako državna revizija mora nadzirati našu Hrvatsku narodnu banku, poručila je zastupnica Mosta Ines Strenja Linić objašnjavajući zašto Most inzistira na glasovanju o izvješćima o radu HNB-u. Glasovanjem protiv izvješća Most želi pripremiti teren za izmjenu Zakona o HNB-u kako bi omogućili da državna revizija provjerava financijske izvještaje Narodne banke. Naime, osim što su već ranije upozoravali na lošu monetarnu politiku HNB-a, u koju se, tvrde, izmjenama zakona ipak ne žele miješati, u Mostu su uvjereni da i HNB neracionalno troši na materijalne troškove, hranu ili primjerice ostale troškove zaposlenika.

Kršenje ugovora s EU?

Bitka oko toga znači li glasovanje o izvješću i utjecanje na neovisnost HNB-a, što je guverner Boris Vujčić više puta javno izjavio, mogla bi se prebaciti i na ovaj teren. Vujčić, ali i veći dio HDZ-a, posebice Ivan Šuker, tvrde da bi glasovanje o HNB-u moglo izazvati kršenje ugovora s EU koji HNB-u jamči neovisnost, a tu se pozivaju na članak 71. Zakona o HNB-u gdje stoji da je ta institucija neovisna u izvršavanju svojih zadataka te da institucije i ostala tijela države “ne smiju utjecati na neovisnost Hrvatske narodne banke, donošenje i provedbu odluka HNB-a i njezinih tijela te ne smiju odobravati, poništavati, odgađati, ukidati ili na bilo koji drugi način utjecati na bilo koju odluku HNB-a u područjima iz njezine nadležnosti”. S druge strane, u Mostu kažu da oni glasovanjem protiv izvješća žele izaziti svoje nezadovoljstvo načinom rada HNB-a, što, tvrde, ne znači i utjecanje na neovisnost narodne banke, a ni dovođenjem revizije, uvjeravaju, ne bi utjecali na njen rad kao ni na monetarnu politiku koju provodi.

– Dok svi štede u krizi, oni izdvajaju velike iznose na svoje osobne užitke koji nemaju veze s njihovim radnim zadacima – žale se u Mostu u kojem su iz javno objavljenih podataka HNB-a napravili analizu raznih troškova u razdoblju od 2000. do 2014. godine.

Rast od 74 posto

HNB po zaposleniku godišnje ima 135 tisuća kuna materijalnih troškova (režijski, uredski materijali, reprezentacija...), dok primjerice Državni ured za reviziju za iste troškove ima 20 tisuća kuna po zaposleniku. Posebno zanimljiva je stavka – ostali troškovi zaposlenika – na koju je od 2000. do 2014. potrošeno gotovo pola milijarde kuna te koji su u tih 14 godina uvećani za čak 74 posto. 2014. oni su iznosili 31,5 milijuna kuna. Najvažniji dio tih ostalih troškova su troškovi subvencije kamata za kredite zaposlenika, za rekreaciju, skvoš, tenis, teretane, saune, masaže... Internom odlukom vodstva HNB-a, kažu u Mostu, HNB već godinama subvencionira kamatu na kredite svakom zaposleniku koji je dulje od „godinu“ dana u HNB-u, tako što pokriva troškove kamata iznad tri posto bez obzira na stvarnu visinu kamatne stope.

>> Sedam najzanimljivijih poteza pape kojima je oduševio svijet