Možda mislite da je sudoku japanskog porijekla, no varate se

Ne vjerujemo da ne znate što je sudoku – ta svaki dan ga možete naći u Večernjaku! – ali za svaki slučaj: to je onaj tip zadatka iz enigmatskog kutka u kojem trebate rasporediti brojeve od 1 do 9 u tablicu tipa 9 puta 9 tako da se svaki broju u svakom retku, stupcu i 3 put 3 podkvadratu pojavi točno po jednom. Možda mislite da je to matematički zadatak zato jer se u njemu pojavljuju brojevi, no istina je daleko od toga. Naime, na slici gore je isti zadatak i podjednako je matematički, iako u njemu ne vidite brojeve!

Možda mislite da je sudoku japanskog porijekla, no varate se. Autor je – tako se danas bar većina izvora slažu – američki arhitekt Howard Garns, koji je ovaj tip zadatka prvi put objavio 1979. pod imenom Number Place. Pet godina kasnije takvi su se zadaci pojavili u japanskim novinama pod nazivom koji je kasnije skraćen u današnji: sudoku. Nakon pojave u Japanu uskoro se proširio svijetom, a planetarno popularan je postao nakon što je sudoku-zadatke počeo objavljivati londonski The Times.

Glavna je matematička osobina sudokua logičko razmišljanje – nema tu računa ni geometrije ni vjerojatnosti ni statistike ni većine drugih stvari koje prosječna osoba povezuje uz naziv matematika. Ipak, veza s matematikom je dublja od same logike. Sudoku naime spada u matematička bića poznata više od 200 godina ranije pod nazivom latinski kvadrati: kvadratne tablice u kojima se svaki simbol (ili, primjerice, boja – kao na slici) pojavljuje točno po jednom u svakom retku i svakom stupcu.

Vjerovali ili ne, latinski kvadrati nisu samo matematička razbibriga, nego imaju i primjene: u planiranju eksperimenata, a posebno u kodovima za ispravljanje grešaka: kodiranju podataka takvom da se čak i u slučaju krivog prijema uslijed nekakve smetnje automatski detektiraju (i isprave) greške!

>> Večernjakova enigmatika 13