NOVE SMJERNICE

Može li Bundeswehr postati 'kičma' europske sigurnosti? 'Moramo ponovno postati sposobni za rat'

Foto: Wolfgang Rattay/REUTERS
German Chancellor Scholz visits Air Force base in Cologne
Foto: Wolfgang Rattay/REUTERS
German Chancellor Scholz visits Air Force base in Cologne
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Svečano uručivanje ugovora za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama
14.11.2023.
u 16:11
Kakva bi trebala biti njemačka vojska u budućnosti prema novim Smjernicama obrambene politike? U svakom slučaju trebala bi ponovo biti „sposobna za rat“, smatra ministar obrane
Pogledaj originalni članak

Njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) nedavno je izazvao burne reakcije kada je rekao da njemačka vojska (Bundewehr) ponovo mora postati „sposoban za rat". On je taj izraz (kriegstüchtig) prvi spomenuo i unio u javnu diskusiju u intervjuima prošli tjedan. Sada je jasno zašto: ratna sposobnost Njemačke treba postati maksima, vodilja djelovanja i novog shvaćanja Bundeswehra. U novim Smjernicama obrambene politike taj izraz se spominje čak šest puta. Smjernice su obvezujuća konceptualna osnova njemačke obrambene politike i revidiraju se svakih 10 do 15 godina. Posljednji put je to bilo 2011. kada je ministar obrane bio Thomas de Maiziere (CDU).

Rusija - najveća i trajna prijetnja

Nove Smjernice opisuju Rusku Federaciju kao „najveću trajnu prijetnju miru i sigurnosti u euroatlantskom prostoru". Fokus Bundeswehra je zato: obrana zemlje i saveznika. Imajući u vidu Rusiju, glavni inspektor njemačke vojske Carsten Breuer kaže da će se Njemačka i njeni partneri u NATO-u ponovo morati nositi s vojnom prijetnjom jednog ravnopravnog protivnika, prenosi Deutsche Welle.

I kancelar Olaf Scholz (SPD) polazi od toga da bi ruski agresorski rat u Ukrajini mogao trajati „vrlo dugo". Na konferenciji Bundeswehra je rekao da „naš mirovni poredak" vidi u opasnosti i priznao da se Njemačka predugo „izvlačila". Prevedeno na običan jezik, to znači da se premalo ulagalo u obranu.

POVEZANI ČLANCI:

U ovom kontekstu zanimljivo je vidjeti kako njih dvojica vide budućnost njemačke vojske. Naime, oni žele da Bundeswehr bude „kičma europske sigurnosti" i postane „dugoročni i pouzdani kamen temeljac konvencionalne obrane u Europi". Njemačka treba ispuniti svoju vojnu odgovornost kao najmnogoljudnija i gospodarski najjača zemlja usred Europe. Tradicionalni saveznici kao što su SAD, Francuska ili Velika Britanija se u novim Smjernicama njemačke obrambene politike ne spominju.

Njemačka - podrška i uzor manjim državama

Umjesto toga, samom Bundeswehru je donekle nespretno dodijeljena uloga „partnera za podršku". To znači da bi trebao postati vojni uzor i nacija pomagač manjim članicama NATO-a. Konkretno, na primjer, kada je riječ o planiranoj zajedničkoj protuzračnoj obrani pod nazivom „Europski nebeski štit" (European Sky Shield) - koji je prije godinu dana pokrenula Njemačka, međutim, bez direktnih susjeda Francuske i Poljske.

Pored Njemačke potpisnice (13.10.2022.) su bile Velika Britanija, Slovačka, Norveška, Estonija, Letonija, Mađarska, Bugarska, Belgija, Češka, Finska, Litva, Nizozemska, Rumunjska i Slovenija. U međuvremenu su se priključile Danska, Švedska, Austrija i Švicarska.

Foto: Reuters/PIXSELL
Rat u Ukrajini
Foto: NACHO DOCE/REUTERS
The Wider Image: Elderly brothers eke out life among ruins of Ukraine war
Foto: Reuters/PIXSELL
Rat u Ukrajini Bahmut
Foto: Reuters/PIXSELL
Rat u Ukrajini Bahmut
Foto: Reuters/PIXSELL
Rat u Ukrajini Bahmut
Foto: RFE/RL/SERHII NUZHNENKO/REUTERS
Ukrainian service members fire a shell from a towed howitzer FH-70 at a front line in Zaporizhzhia Region
Foto: Stringer/REUTERS
Ukrainian servicemen fire a 2S5 Giatsint-S self-propelled howitzer towards Russian troops outside the frontline town of Bakhmut
Foto: Stringer/REUTERS
Ukrainian service members prepare to shoot from a howitzer at a front line near the city of Bakhmut
Foto: Stringer/REUTERS
Ukrainian service members ride atop of a tank outside of the frontline town of Bakhmut
Foto: Stringer/REUTERS
A wounded Ukrainian service member is seen near a military vehicle in Bakhmut

Kod takvih projekata radi se i o zajedničkoj nabavci sustava naoružanja. Na konferenciji Bundeswehra kancelar je izričito pozvao druge nacije - da se pridruže. Primjer iz prakse: krajem ljeta europskim partnerima je predstavljen proturaketni sustav IRIS-T SLM, koji je uspješno korišten u Ukrajini. Estonija i Letonija su potom u rujnu potpisale ugovore o nabavci. Zajedno s Norveškom grade se podmornice. Njemačka hoće u budućnosti smanjiti prepreke za suradnju - istim sustavima oružja među partnerima.

Industrija oružja ne mora se brinuti za budućnost

Čuvena „prekretnica" o kojoj od početka rata u Ukrajini govori kancelar za njega znači i intenziviranje suradnje s industrijom oružja. Olaf Scholz kaže da ne ustručava razgovarati s industrijom i pitati što ona može učiniti. Pogotovo zato što je poslije napada Rusije na Ukrajinu potrebna dugoročna promjena obrambene politike. A to također zahtijeva dugoročne narudžbe kod industrije oružja – koja se može radovati „punim knjigama narudžbi".

Očekuje se da će do kraja ove godine kroz Bundestag proći 50 projekata nabavki oružja. Tada bi dvije trećine specijalnog fonda Bundeswehra od 100 milijardi eura vjerojatno bile ugovorno vezane. Novac financiran kreditom mogao bi biti u potpunosti potrošen najkasnije do 2027./2028.

A što onda? Ovo pitanje je daleko od odgovora, jer normalni proračun za obranu u srednjoročnom financijskom planiranju još nije povećan. A kada se specijalni fond potroši, u proračunu za obranu i dalje nedostaje oko 25 milijardi eura.

Obećanje generalima - pritisak na buduće njemačke vlade

Ipak, kancelar je njemačkim generalima obećao da će to definitivno biti riješeno tako da Bundeswehr dobije sredstva koja su mu potrebna - i kada se potroši specijalni fond. Radi se na „prilagođavanju", rekao je Scholz na konferenciji Bundeswehra, što god to značilo konkretno izraženo u novcu. Kancelar ne objašnjava odakle će doći novac. No istovremeno obećava da će Bundeswehru biti trajno zajamčeno dva posto BDP-a – sve do 2030-ih.

POVEZANI ČLANCI:

Međutim, Olaf Scholz nema politički legitimitet za takve dugoročne odluke. Sve što može učiniti je da poveća pritisak na buduće savezne vlade da ne štede ponovo na njemačkoj vojsci.

Potrebna promjena mentaliteta u Njemačkoj - u vojsci i u društvu

Prema novim Smjernicama obrambene politike Bundeswehru je potrebna „promjena mentaliteta" da bi postao „sposoban za rat". Njemačka vojska je još uvijek daleko od svog cilja da bude „spremna za akciju i borbu u bilo kom trenutku".

Također je previše birokratizirana. A iz straha od grešaka odluke se ne donose ili se beskonačno delegiraju. Kancelar i ministar obrane zato žele drugačiju kulturu odnosa prema greškama. Scholz i Pistorius također žele promjenu mentaliteta u društvu - jer postoje „znatne sumnje u otpornost" Njemačke.

Kao primjer jedan visoki časnik saniteta navodi procjene NATO-a prema kojima bi u slučaju rata - 200 do 300 teško ranjenih vojnika svakodnevno moralo biti transportirano s istočnog krila (NATO-a) u Njemačku kako bi bili operirani. Bundeswehr nema dovoljno kapaciteta, a za to nisu spremne ni civilne bolnice. Kako je rekao, do sada su ta njegova zapažanja izazvala vrlo malo pažnje u ministarstvu zdravstva. Implementacija često citirane „prekretnice" ne odnosi se samo na Bundeswehr, njegovo osoblje i njegovu opremu: njemačko društvo također treba postati otpornije, na primjer kada se radi o cyber napadima i kampanjama dezinformacija.

Kancelar kaže da po tom pitanju „nije toliko pesimističan" i da je velika većina shvatila što znači „prekretnica". No to će pokazati budućnost.

>> VIDEO Ukrajinci objavili snimku poraza ruskih trupa: 'Napali su u zoru, a onda su osramoćeno bježali'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar zong
zong
19:50 14.11.2023.

Nedaj Bože... švabi dati oružje i imamo III Svj.rat