Emmanuel Macron suočava se s bolnim izborom - baciti sve što ima na zaustavljanje krajnje desnice ili pokušati spasiti ono što je ostalo od njegovog nekoć dominantnog pokreta. Za 46-godišnjeg čelnika Francuske nedjeljni prvi krug parlamentarnih izbora bio je, kako ističe Politico, poniženje. Sazvao je prijevremene izbore nakon katastrofalnog poraza od krajnje desnice na europskim izborima u lipnju, s jednim ciljem na umu - zaustaviti posrtanje Francuske do krajnjih granica. Postigao je suprotno.
Drugo najveće europsko gospodarstvo i jedina sila u EU-u s nuklearnim oružjem sada je bliže nego ikad prije uvođenju krajnje desne vlade, nakon što je Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen preuzelo dramatično vodstvo u prvoj fazi glasovanje. Ako glasovanje u drugom krugu 7. srpnja donese parlamentarnu većinu za Nacionalno okupljanje, a predviđanja sugeriraju da je to moguće, Francuska će biti u neistraženim vodama. Zemljom bi upravljali, barem djelomično, političari koji su simpatizirali Vladimira Putina. Iako je stranka Marine Le Pen ublažila neke svoje oštrije stavove, ostaje duboko skeptična prema zapadnim mainstream političkim stavovima. Pobjeda na ovim izborima snažno bi povećala njezine izglede za pobjedu na predsjedničkim izborima 2027. godine.
"Ako pobijede na drugim najvažnijim izborima u Francuskoj, postali su mainstream", komentirao je Bruno Cautrès, politički analitičar s instituta Sciences Po. Prema analizi instituta za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos, projicirani rezultati stranke Marine Le Pen stavljaju je nadomak moći. Njezina je stranka dobila 33,2 posto glasova u prvom krugu, što znači da bi krajnja desnica mogla dobiti između 230-280 mjesta u parlamentu, prema institutu. Budući da je prag za apsolutnu većinu u parlamentu 289 mjesta, krajnja desnica bi čak mogla biti u poziciji formirati vladu za tjedan dana, s 28-godišnjim predsjednikom Jordanom Bardellom kao premijerom. Sada je pitanje, piše Politico, može li se to zaustaviti.
VIDEO U Francuskoj izbili neredi nakon rezultata izbora i pobjede krajnje desnice
Koliko će se Le Pen približiti apsolutnoj većini ovisi o tome kako će druge stranke, pa i Macron, reagirati na njezinu pobjedu. Ostavljaju li svoje razlike po strani i ujedinjuju li se kako bi pobijedili krajnju desnicu? U nedjelju navečer Macronovi saveznici pokušavali su smisliti što učiniti.
Nakon što su objavljene prve projekcije, tisuće francuskih građana okupilo se na Place de la République u Parizu kako bi prosvjedovali protiv krajnje desnice. Scene su podsjećale na prosvjede protiv Jean-Marie Le Pena, oca Marine Le Pen, koji se kvalificirao za drugi krug predsjedničkih izbora 2002. kao kandidat stranke tada poznate kao Nacionalna fronta. Tada su se stranke i birači udružili protiv krajnje desnice, ostavljajući svoje razlike po strani kako bi pobijedili ekstremnog kandidata, no europska politika dramatično se promijenila u posljednja dva desetljeća.
Kandidati koji su se kvalificirali u drugi krug glasovanja imaju rok do utorka navečer odlučiti hoće li se povući iz utrke ili nastaviti borbu. U nedjelju navečer se činilo da se u mnogim izbornim jedinicama treći najbolje plasirani kandidat povlači kako bi pomogao protukandidatu da pobijedi. Nacionalno okupljanje je reklo da neće pokušati formirati vladu ako ne osvoji apsolutnu većinu u parlamentu. Le Pen je u nedjelju inzistirala na tome da bi Bardella postao premijer samo ako Nacionalno okupljanje ima potporu parlamenta. Tradicionalno, francuski predsjednik imenuje premijera iz najveće parlamentarne skupine. Da bi mogla postići apsolutnu većinu, Le Pen bi trebala postići dogovor sa zastupnicima iz konzervativne stranke Les Républicains.
A zašto bi je trebalo zaustaviti?