U preporukama Europske komisije prvi put nakon 2014. godine nema zahtjeva za uvođenje poreza na nekretnine. Bruxellesu to više nije bitno jer nemamo deficit, a ako nije bitno Europi, domaćim političarima bit će bitno još manje pa svi možemo odahnuti jer tog poreza očito neće biti. Naravno da EK i dalje ističe da bi to bio namet kojim bi se mogao rasteretiti rad, ali europski birokrati neće se previše uzbuđivati oko toga kakvu smo u Hrvatskoj investicijsku klimu stvorili.
Kritike su utišane, a povod je ieurp provođenje mirovinske reforme. Ublažavanje EK ne treba pak shvatiti kao poziv na opuštanje jer je Hrvatska i dalje zemlja s previsokim udjelom državne potrošnje u BDP-u koja destimulira investicije, čemu svjedoči i niska razina investicija u privatnom sektoru. Poduzetnici su, naime, uložili manje od četiri posto ukupnih prihoda u dugotrajnu imovinu jer unatoč rastu i dalje nemaju povjerenja da će im se uloženi kapital vratiti.
Ulaže se uglavnom u stanove i hotele jer to “dobro ide”, a ulaganje u ostale sektore, naročito proizvodne, percipirano je kao veliki rizik prije svega zbog administrativnih barijera i troškova koji poskupljuju i investiciju i smanjuju potencijalni profit. Da imamo problem s investicijama, vidi i EK pa sugerira olakšanje procedura za ulaganja te se inzistira na većim ulaganjima u zelenu energiju i željeznicu, kao i lakšu realizaciju projekata istraživanja i razvoja.
Upravo u inovacije i nova istraživanja uložit će se najviše novca iz nove financijske perspektive pa u tom kontekstu tu preporuku EK treba shvatiti ozbiljno kako ne bi propustili povlačenje dostupnog novca iz EU. Opravdanost fokusiranja na zelene energije nauštrb izvora energije za koje imamo zalihe energenata ili pak velike investicije u željezničke pravce valja razmotriti na nacionalnoj razini, odnosno dobro procijeniti efikasnost takvih projekata i njihovu održivost. Javne investicije koje su ubrzale BDP na 3,9 posto pozitivna su stvar, ali ne budu li dobro plasirane, rast će se ispuhati pa će se nova prognoza Svjetske banke o usporavanju rasta Hrvatske na 2,5% nažalost pokazati točnom.
To je možda dobra vijest za ministre koji imaju nekoliko nekretnina. Za nas podstanare koji ionako višestruko plaćamo sve sigurno nije dobra vijest. Ostajemo građani trećeg reda. Samo će se dodatno pojačati potražnja koja je već potaknuta poticajima i proširenjem kupovne baze na cijelu EU i unijeti potpuna neravnoteža na tržište.