Platforma Možemo! predstavila je na konferenciji 10 točaka za ubrzavanje obnove privatnih nekretnina. Predsjednica saborskog kluba Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić i saborska zastupnica Urša Raukar-Gamulin izložile su plan platforme unaprjeđenje obnove u potresom pogođenim područjima.
"Od prvog ulaska u Hrvatski sabor nakon izbora u ljeto 2020., kontinuirano smo naglašavali nužnost da se proces obnove objedini pod jedinstvenim tijelom, kako bi proces bio brz, učinkovit i transparentan. U ožujku će biti tri godine od zagrebačkog potresa, a obnova privatnih zgrada, koja je u nadležnosti države, gotovo se nije pomakla s mrtve točke, istaknula je danas Sandra Benčić, predsjednica saborskog kluba Zeleno-lijevog bloka.
Naglasile su da očekuju i od budućeg ministra Branka Bačića i premijera da u naredna tri mjeseca provedu promjene koje su u navedenih 10 točaka izložile.
Deset točaka prenosimo u cijelosti.
"Deset točaka za unaprjeđenje obnove započinje centralizacijom obnove u jednoj instituciji: nužno je da jedna ustanova ima sve kadrove i ovlasti potrebne za pripremu dokumentacije, odobrenja, ugovaranje i praćenje izvedbe.
Druga točka je diverzifikacija procesa obnove s naglaskom na jačanje samobnove.
Kako bi to bilo moguće, potrebno je, u skladu s trećom točkom, osigurati HBOR-ove kreditne linije za postpotresnu samoobnovu kuća i stambenih zgrada, s niskim ulaznim uvjetima, niskom kamatnom stopom i garancijom države. U slučaju da HBOR nema kapaciteta za plasiranje kredita izravno građanima, linije mogu ići i preko poslovnih banaka, ali bez dodatnih uvjeta. Također, nužno je koristiti i HPB kao banku u većinskom državnom vlasništvu. Pri tome, potrebno je osigurati i kombiniranu liniju sufinanciranja za postpotresnu i energetsku obnovu kuća i stambenih zgrada. To bi omogućilo da država vraća dio kredita koji se odnosi na troškove konstrukcijske obnove, a dio koji se odnosi na energetsku treba spojiti sa sredstvima iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).
Četvrta točka propisuje da uvjet za početak postupka samoobnove ne smije biti ni rješenje ni odluka bilo kojeg nadležnog tijela, već da se rješenje o obnovi može donijeti naknadno tijekom procesa, i uvjet je za isplatu troškova, a ne za samo pokretanje obnove.
U petoj točki Možemo! predlaže da u slučajevima u kojima konstrukcijska obnova nije moguća i potrebna je zamjenska kuća država u sklopu organizirane obnove treba ponuditi montažne kuće s visokom stopom energetske učinkovitosti i otpornosti na potres. Potrebno je detektirati broj zainteresiranih i osigurati proizvodnju montažu kuća u narednih šest do 12 mjeseci. Također, podsjećaju i na svoj raniji prijedlog da se na Baniji, kako bi se osigurao i dugoročni ekonomski efekt obnove, omogući podizanje pogona za proizvodnju montažnih kuća, sufinanciran iz sredstava NPOO-a.
Šesta je točka iznimno važna za brzo pokretanje obnove višestambenih kuća i zgrada. Možemo! predlaže da obnova stambenih zgrada ne smije ovisiti o pristanku 51 posto stanara: radi se o konstrukcijskoj obnovi koja je financirana iz javnog proračuna i koja je pitanje javne sigurnosti, a ne privatne investicije stanara. Potrebno je definirati obnovu konstrukcijski narušenih zgrada kao obavezu države i stanara, a ne kao pitanje dogovora većine stanara zgrade.
Nužno je konačno adekvatno organizirati tržište projektanata i izvođača, što je sedma točka prijedloga Možemo. Kako bi osigurali široki bazen tvrtki koje sudjeluju u projektiranju i radovima na obnovi, predlažu da Vlada putem diplomatskih predstavništava pristupi zemljama s jakim građevinskim sektorom i predstavi im prilike za sudjelovanje u obnovi Banije i Zagreba, uz sudjelovanje HGK i gospodarskih komora ciljanih zemalja. Možemo! predlaže i korištenje sustava dinamičke javne nabave, koji bi se primjerice otvorio za narednih 5-10 godina i koji je podjeljen u nekoliko vrsta nabave projektiranja i radova po logici zahtjevnosti i vrsti zgrada koje se obnavljaju (nabava novih montažnih kuća po principu ključ u ruke, izgradnja stambenih zgrada, konstrukcijska obnova stambenih zgrada, konstrukcijska obnova kuća, konstrukcijska obnova stambenih objekata koje spadaju u kulturna dobra).
Osma točka odnosi se na način formiranja cijena, jer su one sada financijski nerealne i nezanimljive potencijalnim izvođačima radova. Cijene za organiziranu obnovu (i projektiranja i izvođenja radova) moraju se formirati kroz sustav dinamičke javne nabave, umjesto propisivanja istih svakih šest mjeseci u Vladinom Programu mjera. Što se pak samoobnove tiče, cijene se moraju formirati i ažurirati svaka tri mjeseca na temelju prosječnih tržišnih cijena.
Deveta točka odnosi se na dodatne poticaje građevinskim i projektantskim tvrtkama da sudjeluju u obnovi: u sve javne nabave za radove u drugim poljima van obnove uključujući nabave na EU fondovima treba dati dodatne bodove tvrtkama koje sudjeluju u procesima obnove Zagreba i Banije.
Blokovska obnova zgrada mora postati temeljni pristup obnovi u urbanim područjima kao što su Zagreb i Petrinja, što je deseta točka prijedloga Možemo!, dok je u ruralnim područjima nužno da uz ulaganja u obnovu Vlada hitno osigura poseban program socijalnih usluga, posebno za starije stanovništvo, poput mogućnosti zajedničkog stanovanja i smještaja u malim stambenim zajednicama uz medicinske i ostale usluge potrebne starijem stanovništvu", stoji u priopćenju.
"Previše je vremena prošlo, ljudi su i dalje u kontejnerima, zbog nejasnih odgovornosti raznih ustanova uključenih u proces obnove stanari čekaju na početak obnove svojih zgrada, a premijer Plenković samo smjenjuje ministre. Vrijeme je da on i njegov već četvrti ministar graditeljstva konačno počnu raditi", zaključile su Benčić i Raukar - Gamulin.
Ispraznite vi najprije kante za smeće pa se onda javite za dalje.