Možemo proizvesti dovoljno jaja, no trgovci ih radije uvoze

Analizama još nije utvrđeno jesu li za smrt petogodišnjeg dječaka iz Bregane kriva uvozna jaja iz Poljske kupljena u Kauflandu. Svi uzorci uzeti iz tog trgovačkog lanca bili su, naime, zdravstveno ispravni. No, naredba novog ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića o povlačenju jaja iz pakirnice tvrtke Fermy Drobiu Wozniak Sp. iz Poljske, koja je na naše tržište stavljala Mesna industrija braće Pivac, te alarm EU RASFF sustava o potencijalnoj epidemiji trovanja salmonelom iz istog objekta u više zemalja članica, u nas iznova otvaraju Pandorinu kutiju što i kako uvozimo. Čak i pod cijenu uništavanja domaće proizvodnje s kojom smo unazad nekoliko godina bili i više nego samodostatni.

Skupa ulaganja

Prije ulaska u EU morali smo se prilagoditi standardima o dobrobiti nesilica, što je značilo najmanje 750 četvornih centimetara kaveza i ulaganja od najmanje 21 euro “po kljunu”. Mnogi su proizvođači kasnili jer su premalo koristili pretpristupne fondove, a kako su zatečena jata smjeli imati samo do sredine srpnja 2014., izgubili smo oko 300-400 tisuća pilenki, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Vakuum na tržištu i smanjenu domaću proizvodnju obilno su iskoristili uvoznici. No čak su si i neki domaći proizvođači pilili granu na kojoj sjede okrećući se uvozu jaja u postupku prilagodbe pa smo uvoz konzumnih jaja, koji je u 2013. iznosio oko 11,8 mil. komada, iduće godine već upeterostručili, a godinu kasnije i udeseterostručili na oko 100 milijuna. I u prvih šest mjeseci ove godine uvoz raste – 18% u odnosu na isto razdoblje godinu prije – pri čemu je niska cijena jedino čime se trgovci rukovode, a europsko tržište pliva u viškovima.

– Ukupna proizvodnja svih vrsta jaja lani je u EU iznosila oko 7,5 milijuna tona, od čega 908.000 tona rasplodnih. Proizvodnja i potrošnja konzumnih jaja članica EU iznosila je tako oko 105 milijardi komada, dok je na intratržištu, dakle u robnoj razmjeni među članica EU, završilo čak 12 milijardi ili 11% EU potrošnje – doznajemo od Bobetića. Čak 25% tih viškova na intratržištu plasirali su Poljaci, oko 195 tisuća tona jaja (prosjek je 16 jaja/kg)...

– Ne kažem da su uvozna jaja stara ili da nisu zdravstveno ispravna. No činjenica je da ta jaja koja urušavaju naše tržište stižu po cijeni od 45 lipa, a nama je neisplativa svaka cijena ispod 70 lipa. I dok naši viškovi završavaju u preradi za 20-25 lipa, nekom strancu je komotnije i jeftinije izvesti ih, kako si na vlastitom ne bi rušili cijene – kaže Marko Brajević, direktor najveće hrvatske farme Perfa-bio, čije kokice u Donjoj Stubici i Daruvaru godišnje proizvedu 75 mil. jaja, oko 10% ukupne hrvatske potrošnje. Domaći farmeri ih, tvrdi, hrane kukuruzom, koji je skup, jednako kao i krediti kod kuće, a ne industrijskim otpadom.

U trgovačke marke 75%

– Domaćih jaja mi još uvijek možemo proizvesti dovoljno. No zbog pohlepe trgovaca koji ih zbog niske cijene uvoze i iz 2500 km udaljene Litve, i mi ćemo ih sutra jeftino uvoziti, a smanjiti vlastitu proizvodnju kako bismo bili konkurentni – objašnjava Brajević koji od novog ministra očekuje da zaštiti domaću proizvodnju tako što će, poput nekih drugih članica EU, donijeti odluku kako na policama trgovaca određena količina robe mora biti iz RH.

Ovako, uvozna jaja na akciji se prodaju za 8, a domaća i za 18 kuna. I umjesto da se reklamiraju kao jaja s hrvatskih farmi, sve više završavaju u trgovačkim markama Konzuma, Bille, Metroa, Spara..., čak 75%. Nije ni to loše, znaju li potrošači da su domaća. No zna li se kako u Hrvatskoj većina još nije svjesna značenja domaće proizvodnje u nacionalnoj ekonomiji, održanju radnih mjesta, stvaranju BDP-a..., sve je manje i kokoši – i jaja.