U hrvatskim bolnicama pregled magnetskom rezonancijom čeka 16.278 pacijenata, prosjek čekanja na tu pretragu je 240 dana, a lani smo na MR potrošili 60,5 milijuna kuna. Ti su podaci rezultat analize skupe medicinske opreme koju su proveli Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kojom je zaključeno da hrvatskom zdravstvu ne nedostaje ni uređaja ni specijalista radiologa koliko se čini s obzirom na duge liste čekanja.
Iz Zadra i Zagreba u Gospić
– Kada se usporedimo s Australijom i Velikom Britanijom po broju MR uređaja, zemljama koje imaju visoko učinkovito zdravstvo, čini se da broj aparata nije presudan. Točno je da su naši aparati stariji, sporiji i skloni kvarenju. Računa se da je životni ciklus aparata u radiologiji sedam godina, a starost 24 MR uređaja u Hrvatskoj nerijetko je veća od toga. Ipak, i Australija i Velika Britanija imaju samo 1,5 više uređaja na milijun stanovnika, ali znatno bolje iskorištenih – objašnjava pomoćnik ministra zdravlja dr. Dragan Korolija Marinić, dodajući kako to znači da se na njima u spomenutim zemljama obavi puno više pregleda nego u hrvatskim bolnicama.
– Naši će aparati biti bolje iskorišteni kad, prosječno gledano, budu noviji. Lani je napravljeno oko 90 tisuća pregleda, a u ovom trenutku čeka 16 tisuća pacijenata, što znači da nitko više ne bi čekao kad bismo za 20 posto povećali učinkovitost. A to se može postići nabavom bolje opreme, ali i boljom organizacijom rada – objašnjava dr. Korolija Marinić i najavljuje povezivanje manje opterećenih bolnica s bolnicama koje imaju duže liste čekanja. Najavljuje i plaćanje bolnicama nakon obavljene usluge, jer je očit nerazmjer u djelotvornosti bolnica i kad se radi o magnetskoj rezonanciji. Taj bi se nerazmjer promijenio, smatraju odgovorni, ukidanjem avansnog plaćanja prema kojemu bolnice trenutačno dobiju novac neovisno o tomu jesu li obavile posao. Raspodjela pretraga među bolnicama dijelom je već zaživjela u praksi, primjerice MR mozga koji se u zadarskoj bolnici čeka i dulje od godinu dana može se obaviti u gospićkoj bolnici. U istu tu bolnicu upućeni su i pacijenti iz zagrebačke KB Merkur. Analiza dalje pokazuje da se u prosjeku po uređaju godišnje napravi 3770 pretraga, što je brojka koja, prema kanadskim preporukama, također ukazuje na nisku iskorištenost MR uređaja. Ipak, treba uzeti u obzir ne samo starost uređaja nego i njegovu jačinu i činjenicu da je većina onih najjače snage u zagrebačkim bolnicama.
Nabava novih uređaja
Broj od 210 kliničkih radiologa odgovara prosjeku EU, a prema ukupnom broju godišnjih pretraga proizlazi da ih jedan radiolog u godini napravi 417.
– Ovo je objektivna analiza koja pokazuje stanje opreme i kadrova te broj pretraga na razini države – zaključio je dr. Korolija Marinić potvrdivši skoru nabavu novih MR uređaja, planski, za idućih sedam godina.