Mrak Taritaš: Da bi se sredio katastar potrebno je ovim tempom još 167 godina

I prije početka formalne rasprave o prijedlogu izmjena Zakona o zemljišnim knjigama oporbeni zastupnici su upozorili da će da bi se u Hrvatskoj sredio katastar trebati 167 godina te da se javnim bilježnicima daju ovlasti koje su do sada imali sudovi.

"Da bi se sredio katastar u Hrvatskoj potrebno je ovim tempom još 167 godina, prema podacima koje imam", rekla je Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) tražeći stanku. Upozorila je i da je za sređivanje stanja u zemljišnim knjigama i katastru već potrošeno milijune eura.

Katarina Peović (Klub HSS-a i Radničke fronte) problematičnim je ocijenila da se javnim bilježnicima daju ovlasti koje su do sada imali sudovi pod argumentacijom da nadležni sudovi nisu u mogućnosti s postojećim kadrovskim kapacitetima uredno provoditi postupke osnivanja i obnove zemljišne knjige. 

"Valjda bi osnovna zadaća države bila osigurati te kapacitete. Cilj i svrha javno-bilježničkih ureda je ostvariti što veći profit", kazala je. Dodala je i da javno-bilježnička usluga nije javni servis već privatizacija javnog servisa. 

Peović je upozorila i na previsoke tarife javno-bilježničkih usluga rekavši kako javni bilježnici "predstavljaju kastu koja je očito zaštićena i kojoj država ovim zakonom omogućava još bolje beneficije"

Za razliku od nje, Nikola Mažar (Klub HDZ) smatra da se tim izmjenama i dopunama zakona nastavlja digitalizacija zemljišnih knjiga i katastra. Uz to, omogućit će se i brži proces upisa u zemljišne knjige te stvaranje novih zemljišnih knjiga.

Mažar je pojasnio da će, što će se preko javnih bilježnika podnositi sudske pristojbe, iznos biti manji za korisnike nego da se ide direktno putem suda. "Ovime će se smanjiti troškovi za građane", poručio je.

Navodeći da u prijedlogu izmjena i dopuna tog zakona piše da će se donijeti Pravilnik o cijenama, Urša Raukar Gamulin (Klub zeleno-lijevog bloka) upitala je koliko će se naplaćivati građanima jer to nigdje u tekstu ne stoji.

"Javni bilježnici mogu po jednoj katastarskoj čestici naplatiti stotinu kuna, mogu naplatiti i pet stotina kuna. To nigdje nije precizirano", poručila je. Stoga, smatra bitnim saznati kolika će biti cijena upisa. 

Ističući kako podržavaju digitalizaciju i informatizaciju javno-državne uprave, Dario Hrebak (Klub HSLS-a i Reformista) upozorio je da smo jedna zemlja u pravnom okruženju u kojoj je sklapanje ugovora o prometu nekretnina dozvoljeno temeljem rukom popunjenih obrazaca koje popunjavaju ljudi bez pravnog iskustva i minimalnog znanja.

Uz to, prilikom provjere ovjere potpisa ne trebaju biti i prisutne sve stranke ugovora te javni bilježnik, kao isključivi ovjerovitelj potpisa, ne ulazi u sadržaj isprave. 

"Ako bi sada još morao takvu ispravu činiti bez ikakve kontrole i poslati na provedbu u zemljišne knjige, bojimo se da bi to moglo dovesti do mogućnosti da se oni tzv. nepošteni u društvu vrlo lako mogu provlačiti i činiti određene nezakonitosti u prometu nekretnina", upozorio je.  

Vesna Nađ (Klub Socijaldemokrati) smatra da digitalizacija nije spas za sređivanje zemljišno-knjižnog stanja s posjedovnim stanjem, osobito na otocima, Dalmaciji ili Zagorju.