Mrak Taritaš obratila se Plenkoviću i Bandiću: 'Jedan od najvećih grijeha je grijeh nečinjenja'

Bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Ana Mrak Taritaš nekoliko je puta iskazala nezadovoljstvo zbog sanacije štete potresa u Zagrebu. Prije nešto manje od mjesec dana, Mrak Taritaš je izradila je svoj plan obnove Zagreba nakon potresa u tri faze. Izradila ga je, kako je rekla, jer je izbezumljena neradom Grada i Uredom za krizne situacije. 

Danas se opet obratila premijeru Andreju Plenkoviću i gradonačelniku Grada Zagreba Milanu Bandiću, a pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, gospodine Plenkoviću,

Poštovani gradonačelniče Grada Zagreba, gospodine Bandiću,

danas je prošlo mjesec dana od potresa koji je napravio ogromnu i trajnu štetu Gradu Zagrebu. Potres je bio najrazorniji od onog koji je jedno jutro u studenome 1880. potpuno razrušio Zagreb, u to vrijeme mali provincijski gradić velike Austro-Ugarske Monarhije. Taj veliki potres ujedno predstavlja prekretnicu u razvitku Grada Zagreba. Nakon svake elementarne nesreće prije toga Zagreb se nastojao i uspijevao oporaviti, nastojao je preživjeti, ali nakon potresa te 1880. godine, Grad ne samo da se brzo oporavio, dokazujući još jednom svoju vitalnost, već se počeo širiti, mijenjati svoje lice, pomlađivati i pretvarati u grad kakav poznajemo danas. Jednako tako, zadatak našeg vremena je da se u obnovi nakon potresa Zagreb razvije kao nova suvremena europska metropola.

Ali, krenimo s onime što je u mjesec dana od potresa napravljeno:

pregledano je oko pola oštećenih zgrada, kao rezultat akcije statičara volontera;

vlasnici su sami ili putem upravitelja krenuli sa sanacijom krovova i dimnjaka;

u tijeku je izrada Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice, koji izaziva stalne prijepore između gradonačelnika Grada Zagreba i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja;

gradonačelnik Grada Zagreba imenovao je svoj Savjet za obnovu Grada Zagreba;

gradonačelnik Grada Zagreba odlučio se za darivanje građevinskog materijala bez ijednog kriterija, osim što se prvo odlučio za donacije građanima koji žive na području Sesveta (pogledati rezultate izbora).

K tome, svaki istup u medijima završava konstatacijom da se građani trebaju strpiti. Građani Zagreba su zaista strpljivi, što su dosad i pokazali, ali pitanje je koliko dugo to mogu i trebaju biti.

Evo što se moglo i trebalo napraviti, dok se građane sa svakodnevnih konferencija za medije poziva na strpljenje:

imenovati koordinacijsko tijelo koje će biti nadležno za daljnje postupke (predstavnici Grada Zagreba + Ministarstva + komora + stručnjaci koji se bave zaštitom kulturne baštine + stručnjaci koji se bave mehaničkom otpornošću i stabilnošću zgrada);

imenovati komisije koje su trebale krenuti s detaljnim pregledom zgrada, u čijem sastavu trebaju biti predstavnici strukovnih komora, stručnjaci koji se bave zaštitom kulturne baštine, te stručnjaci koji se bave mehaničkom otpornošću i stabilnošću zgrada. Rezultat rada trebao bi biti snimka

postojećeg stanja zgrada, detaljna analiza mehaničke stabilnosti, valorizacija konzervatorske zaštite zgrada i procjena financijskih sredstava potrebnih za sanaciju, rekonstrukciju i/ili izgradnju zamjenske zgrade;

organizirano započeti s radovima na sanaciji, rekonstrukciji i /ili izgradnji zamjenskih dimnjaka;

organizirano započeti s rušenjem opasnih ruševnih dijelova zgrada;

osigurati građanima stambene kontejnere koji bi bili postavljeni na parcelama u njihovom vlasništvu i koje bi oni mogli koristiti odmah, ali i za vrijeme trajanja obnove;

za zbrinjavanje građana čiji je stambeni prostor neupotrebljiv za duže vrijeme, odmah iskoristiti raspoloži stambeni fond u vlasništvu Grada Zagreba i Države;

hitno pregledati zgrade javne namjene (vrtiće, škole, kulturne ustanove) te utvrditi stupanj oštećenja, potrebu sanacije ili rekonstrukcije, s predviđenim potrebnim financijskim sredstvima i rokovima za izvođenje radova;

zajedničkim snagama Grada Zagreba i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja predložiti Zakon o saniranju posljedica katastrofalnog potresa.

Gospodine gradonačelniče Grada Zagreba, ako je sve ovo problem i neizvedivo ili Vas u provođenju sprječavaju Država, ministarstva ili zakoni, molim Vas da barem redovito odvozite građevinski otpad te pometete i operete zagrebačke ulice.

Gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, obnova Grada Zagreba je državni projekt. Ne okrećite glavu od Grada Zagreba i građana Grada Zagreba, otvorite oči i pogledajte oko sebe. Gradonačelnik Grada Zagreba neće učiniti ništa, osim obećavati i darivati građevinski materijal po stranačkom ključu ili prema rezultatima izbora. Našem gradu predstoji dugo razdoblje obnove. U tom procesu morat ćemo se odlučiti za odgovarajući model, ali se pritom mora očuvati „slika“ Grada, njegov urbani identitet, ambijent i vizure.

U cijelom postupku važno je koristiti sve raspoložive stručnjake, kako domaće tako i svjetske, s posebnim znanjima vezanim uz obnovu potresom pogođenih urbanih i zaštićenih prostora. Građani grada Zagreba i Republika Hrvatska zaslužuju imati glavni grad na razini europskih i svjetskih prijestolnica. Nakon katastrofalnog potresa 1880. nastupili su nesumnjivo teški dani za Zagreb i Zagrepčane. Grad je neko vrijeme bio bez javne rasvjete, škole su bile zatvorene, trgovački promet smanjen, a zamro je i svaki društveni i kulturni život. Ali, taj potres značio je prekretnicu u graditeljskoj djelatnosti Zagreba i započelo je doba velikog gospodarskog i kulturnog napretka. Povijest je učiteljica života. U ovim teškim vremenima obnova Grada Zagreba može biti i mora biti kotač zamašnjak gospodarskog oporavka naše države.

Stoga još jednom naglašavam, gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, proces obnove Grada Zagreba je zadaća Države. Nadam se da će ovo otvoreno pismo biti prineseno Vašoj pažnji i da nećete zaboraviti na Grad Zagreb. Jedan od najvećih grijeha je grijeh nečinjenja.

VIDEO: Mjesec dana nakon potresa u Zagrebu

Video: Večernji TV