U javnost je nakon subotnjeg susreta predsjednika Europskoga vijeća Charlesa Michela s vodećim hrvatskim i bošnjačkim političarima u BiH Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem objavljeno tek kako će se u sjedištu EU održati još jedan sastanak u sličnome formatu s dužnosnicima iz BiH kako bi se dogovorila mapa puta eurointegracija za ovu zemlju. Bivši belgijski premijer posjetio je BiH na poticaj hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kako bi se prije svega još jednom pokušalo razriješiti prijepori između hrvatske i bošnjačke strane ususret listopadskih izbora.
Ključan Dom naroda
To podrazumijeva spriječiti scenarij po kojemu bi tri i pol puta brojniji Bošnjaci i četvrti put preglasali Hrvate u slučaju njihova člana BiH Predsjedništva, te što je još važnije ovaj narod izbacili iz vlasti u entitetskoj Vladi Federacije BiH, te državnog Vijeća ministara koji imaju stvarne poluge moći. To je sada moguće napraviti zloporabom tumačenja nepostojećih odredbi Izbornog zakona koje je izbrisao Ustavni sud oko načina biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Taj je dom ključan za Hrvate kako bi očuvali kakav takav balans u vlasti.
Zato je potrebno spriječiti da oko nepostojećih zakonskih odredbi arbitrira Središnje izborno povjerenstvo (SIP) čiji je sastav također problematičan jer u njemu doslovno većinu imaju bivši dužnosnici vodeće bošnjačke stranke SDA te Demokratske fronte Željka Komšića, koji je pak simbol majorizacije Hrvata. Nakon što je SIP raspisao održavanje izbora za 2. listopada jasno je da se više ne može mijenjati Izborni zakon, ali se može upravo postići tehničko rješenje oko popune Doma naroda Federacije BiH.
To ponajprije kako bi se izbjeglo da Bošnjaci koji se lažno izjašnjavaju kao Hrvati poput Edima Fejzića ili Anela Šahinovića iz Goražda i Bihaća budu birani u hrvatski klub Doma naroda. U slučaju da bošnjačke stranke iz drugih županija gdje su Hrvati u manjinskom položaju uguraju šest od 17 zastupnika bio bi to početak političkog izbacivanja ovoga naroda iz vlasti. Što bi onda pratilo i novu krizu te mogući zaplet o kojem govori predsjednik Zoran Milanović.
– Mi smo inzistirali na tome da riješimo pitanje onih definicija popune Doma naroda koje je Ustavni sud stavio izvan snage i to će se svakako morati riješiti. Ne može se ići u izborni proces da ne znamo kako ćemo provesti izborne rezultate – istaknuo je Čović.
Potvrdio je to i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman koji je također informiran o svakome potezu u novoj rundi razgovora. On je istaknuo kako se "teško može" promijeniti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini prije izbora na jesen te da je sada ključno raditi na postizanju rješenja za popunu Doma naroda Federacije BiH. Upravo je to jedna od ključnih točaka koje su za nastavak razgovora vjerojatno u Bruxellesu na dnevni red stavili hrvatski dužnosnici.
Umjesto politike - ćevapi
Procjena je pak kako će Izetbegović nastojati ponovno opstruirati dogovor i oko ove tehničke "dorade" s obzirom na to da je kao svoj uvjet postavio da se na novome sastanku pojave i sve druge probošnjačke stranke. Upravo je rješavanje izbornih prijepora jedno od ključnih uvjeta kako bi BiH dobila kandidacijski status u EU. To bi se, prema upućenima, moglo dogoditi već na zasjedanju Europskoga vijeća potkraj lipnja kada bi BiH mogla dobiti nagradu za ovaj važan iskorak.
To podrazumijeva i prihvaćanje određenih zakona koje je EU istaknula kao važne na tome putu, ali i rješavanje pitanja državne imovine oko čega vlasti Republike Srpske osporavaju nadležnost države te postizanje još jednoga dogovora između Hrvata i Bošnjaka oko pitanja koja se tiču funkcionalnosti Federacije BiH.
Iz Michelova ureda nisu davali komentare oko posredovanja u BiH, ali su objavili fotografiju iz Sarajeva s degustiranjem tamošnjih ćevapa. Nisu objavili jesu li bolji od onih koje je sam pekao dan prije sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Odsad ćemo ga daljim tekstovima zvati mr.Ćevap.