Rebalansom netom prihvaćenog proračuna Hrvatski zavod za zapošljavanje ostao je bez 177 milijuna kuna pa je Zavod u srijedu obustavio primanje novih zahtjeva za mjere aktivne politike zapošljavanja, među kojima je volontiranje za 1600 kuna jedna od najtraženijih!
Proračun HZZ-a za mjere aktivne politike smanjen je na 340 milijuna kuna i tim će se novcem podmiriti dosad preuzete obveze, ali se neće ugovarati nove, kazao je ministar rada Mirando Mrsić koji je smanjenje opravdao potrebom da se štedi.
Štednja na sve strane
– Moramo zastati, štedimo na sve strane. Isplata mirovina i naknada za nezaposlene ne dolazi u pitanje i za to smo rebalansom osigurali potrebna sredstva. Za mirovine 300 milijuna kuna, a za nezaposlene 100 milijuna kuna više – kazao je ministar koji se nada da će obustava trajati najkasnije do ljeta. Mjere će se ponovno početi primjenjivati kad Hrvatska dobije sredstva iz europskih fondova, a očekuje se 136 milijuna eura iz triju različitih izvora. Europska je komisija krenula s provjerom hrvatskog programa iz Garancije za mlade (60 milijuna eura) i Mrsić se nada da će ta analiza biti završena do lipnja.
– Dosad nijedna zemlja nije dobila nijedan euro iz Garancije za mlade jer svi programi prolaze evaluaciju Europske komisije – istaknuo je ministar.
Hrvatska je kroz garanciju za mlade u drugoj polovici 2013. izdvojila za zapošljavanje oko 300 milijuna kuna pa bi i ta sredstva Komisija trebala refundirati. Kroz aktivne mjere zapošljavanja lani je prošlo 53.000 nezaposlenih, najviše dosad, te je za njihovo zapošljavanje ili dodatno obrazovanje Vlada izdvojila više od pola milijarde kuna. S obzirom na masovnu nezaposlenost, bio je to jedan od boljih odgovora države na krizu pa će obustava razočarati mnoge koji su računali na pomoć države. Najviše je interesa bilo za stručno osposobljavanje za rad, tzv. volontiranje, u koje je lani uključeno nešto više od 19.000 mladih ljudi, zatim javne radove (15.000), oko 6000 potpora za samozapošljavanje i oko 9000 potpora za zapošljavanje.
Sve su te mjere sada na ledu, a smanjenje proračuna u tom dijelu provuklo se potpuno nezapaženo u saborskoj raspravi i nema sumnje da će loše utjecati na nezaposlenost. Trenutačno se zbog sezonskog zapošljavanja smanjuje broj nezaposlenih, trendovi su povoljni, ali i ministar priznaje da će nezaposlenost znatnije pasti tek kad BDP poraste oko dva posto.
19.000 korisnika mjera
Podaci koje je Mrsić iznio pokazali su da je, usprkos početnim kritikama, stručno osposobljavanje dobro pogođena mjera. Svaki drugi volonter (54%) našao je posao unutar godinu dana od isteka stručnog osposobljavanja, a unutar dvije godine njih 56 posto. Prošle je godine stručno osposobljavanje znatnije počeo koristiti i privatni sektor (trećina ukupnog broja) pa bi, čim stignu sredstva iz fondova EU, njima ta mjera mogla biti vraćena prvima. Podaci pokazuju i da zapošljavanje kroz Vladine mjere nije istisnulo zapošljavanje na otvorenom tržištu rada. – Svih 19.000 trenutačnih korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja završit će program, no nove korisnike ne očekujemo do lipnja i evaluacije Europske komisije – poručio je ministar. Već nekoliko dana nezaposlenih je otprilike 379.000, oko 5000 manje nego na početku ožujka.
>> U Hrvatskoj na crno radi 8 % radnika, više samo u Letoniji
U zemlji u kojoj je 400 000 nezaposleni "sredstva za provedbu aktivne politike zapošljavanja srezana za 177,2 milijuna kuna." Ma bravo kukuriku - opet ih birajte.