Mrsić: U idućih 100 godina mogli bismo izumrijeti

Hrvatska je sa 85 umirovljenika na 100 zaposlenih europski rekorder po broju umirovljenika. Takvo je stanje dovelo do toga da je prva mirovina koju ljudi dobiju nakon što odrade puni radni staž samo 40 posto njihove zadnje plaće. Jučer je Allianz predstavio istraživanje po kojem ne postoji način da se taj omjer bitnije popravi idućih desetljeća. Štoviše, sve je više strahova da će uz loše demografske trendove i masovno iseljavanje biti teško zadržati zatečeno stanje.

Veća stopa

Ministar rada Mirando Mrsić kaže da je jedan od glavnih hrvatskih izazova hoćemo li kao narod preživjeti ili izumrijeti u idućih 100 godina s obzirom na negativnu demografsku sliku i val iseljavanja. Prosječna životna dob u Hrvatskoj je 42 godine i može se dogoditi da neće imati tko raditi ako se ne stvore uvjeti za povratak ljudi iz inozemstva, naglasio je Mrsić na konferenciji na kojoj je najavio uključivanje Hrvatske u SHARE istraživački projekt te spomenuo da bi za starije od 65 godina, koji nemaju imovine i nisu radili, trebalo uvesti državnu mirovinu, kao i mogućnost naslijeđivanja dijela mirovine preminulog bračnog druga. Oni koji rade mogli bi, prema tvrdnjama analitičara Allianza, inače suvlasnika jednog od četiri privatna mirovinska fonda – AZ fonda – povećati mirovine tek ako bi sami više štedjeli za starost, ali i ako država poveća stopu izdvajanja za drugi stup s pet na deset posto. Zasad to naravno nije u planu, štoviše, često se može čuti da bi neka buduća vlada mogla zamrznuti uplate u drugi stup kako bi privremeno riješila problem proračunskih manjkova. Fondovska industrija tvrdi da bi to bila katastrofa.

Share projekt

I Allianzovo je istraživanje pokazalo da Hrvatska ima dugoročno održiv mirovinski sustav, najvećim dijelom zbog privatne štednje koja će nakon 2025. godine značajnije sudjelovati u isplati mirovina. Ustvrdili su da najstabilniji mirovinski sustav imaju jake svjetske ekonomije, kao što su Australija i Švedska, Hrvatska je u sredini, a iza nas su, primjerice, Slovačka, Francuska, Italija..., dok je pri dnu Slovenija, koja nije uvela drugi stup. Ako bi se u Hrvatskoj povećala stopa izdvajanja za drugi stup, tada bi 2032. godine drugi stup bio glavni izvor financiranja za mirovine, a ne 2041. godine, ako ostane stopa na pet posto, pokazalo je istraživanje Allianza.

Hrvatska je prvi put uključena u multinacionalni istraživački projekt o demografskom starenju Share, najvećim će ga dijelom financirati EK, a omogućit će dobivanje demografskih podataka o obitelji, socijalnim mrežama, zdravstvenom statusu pojedinca, zaposlenju i umirovljenju. Projekt bi istraživanjem procesa starenja u Hrvatskoj trebao omogućiti donošenje učinkovitih politika u ublažavanja posljedica starenja stanovništva i utjecaja na živote pojedinaca i funkcioniranje države u cjelini te pridonijeti poboljšanju kvalitete života građana starije dobi. – Kada dobijemo rezultate istraživanja, imat ćemo prvi put uvid i bolju sliku što se stvarno događa u hrvatskoj starijoj populaciji, kako bi se lakše definirala socijalna, mirovinska i politika tržišta rada – kazao je Mrsić.

>> Starački domovi: U 'državnim' živi oko 11 tisuća korisnika, ni 2% starije populacije