Nakon deset godina pripreme i jednog rušenja na Ustavnom sudu, slovenska je vlada objavila da najvjerojatnije odustaje od poreza na nekretnine, čije je uvođenje trebalo startati 2017. godine. U Hrvatskoj je Linićevu ideju oporezivanja nekretnina iznova oživio budući premijer Tihomir Orešković konstatirajući da Hrvatska ima velik broj nekretnina koje se ne koriste.
Dio priprema već obavljen
Nazvao ih je mrtvim kapitalom koji treba staviti u funkciju. Prva bi nekretnina bila izuzeta od poreza, a mandatar je spomenuo da bi oporezivao drugu, treću ili petu nekretninu jer je to onda ekonomska, a ne socijalna kategorija. Slovenski je zakon pao na tamošnjem ustavnom sudu zbog nesređenih vlasničkih evidencija i loše postavljenog sustava procjene vrijednosti nekretnina, s čime Hrvatska stoji još lošije, a tamošnja se vlada povlači i zato što joj 370 milijuna eura nekretninskog poreza više nije presudno za spuštanje deficita na 3 posto BDP-a.
Porez na nekretnine sigurno neće biti među deset prvih zakona koje će iznjedriti nova hrvatska vlada jer je riječ o zahtjevnom i skupom projektu koji domaća administracija ne može odraditi u kratkom roku. Sredinom prošle godine Milanovićeva je vlada donijela novi zakon o procjeni vrijednosti nekretnina, a u listopadu je objavljen i pripadajući pravilnik, što je osnovni preduvjet da se krene u procjenu vrijednosti nekretnina i stvaranje poreznog registara iz kojih bi se crpili podaci o vrijednosti stanova i kuća. Vlasničke knjige još nisu sređene, a do kraja ove godine trajat će i obrada svih zahtjeva za legalizaciju. Porez na nekretnine postoji u većini europskih zemalja i uglavnom je prihod lokalnih jedinica, no kompliciran je za provedbu, s puno izuzeća i različitih stopa. Ekonomist Željko Lovrinčević procjenjivao je da bi Hrvatska od bogatog nekretninskog fonda građana mogla prikupiti oko 3,5 milijardi kuna godišnjeg poreza, ali odluka o njegovu uvođenju nije laka ni sa socijalnog ni s ekonomskog aspekta. Takav bi porez sigurno bio težak udarac za domaću potrošnju, a onda i rast gospodarstva, dok bi sam model pokazao koliko bi on bio socijalan i bi li udario samo na bogate. Vlasnici vikendica i sad plaćaju poreze na kuće za odmor, a svi uz to plaćaju komunalnu naknadu koja je drugo ime za nekretninski porez. Kada je Linić 2013. htio uvesti taj porez, u čemu su ga zaustavili Zoran Milanović i Vesna Pusić, predlagao je jedinstvenu stopu poreza od 1,5 posto uz velike olakšice za stanove u kojima se živi.
Prema tadašnjim simulacijama novi porez na nekretnine u kućama koje služe za stanovanje iznosom je trebao odgovarati vrijednosti komunalne naknade, nešto veća svota plaćala bi se za vikendice ili drugi stan u vlasništvu prijavljenog člana obitelji, dok bi se pravi porezi, koji bi bili 15 i više tisuća kuna, ovisno o vrijednosti i lokaciji, plaćali za treću i ostale nekretnine. Milanović je tada zaustavio svog ministra, ali njegova je administracija legalizacijom i propisima kojima se regulira procjena vrijednosti zemljišta pripremala teren za takvu odluku.
Optimalna 2019. godina
Ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš tvrdi da bi s te organizacijske strane 2019. mogla biti optimalna za početak oporezivanja nekretnina. Gledajući političke cikluse, bila bi to četvrta godina mandata nove vlade pa je malo vjerojatno da bi se Karamarko, ako bi to bilo u planu, odlučio baš za tu godinu. Realnija bi onda bila 2018., a kad bi netko baš zapeo, prije 2017. ne bi ga mogli uvesti. Europska se komisija već izjasnila pozitivno jer Hrvatska ima najniži udio imovinskih poreza u proračunskim prihodima – 0,4 posto, odnosno 450 milijuna kuna.
>> Tihomir Orešković: Jedva čekam početi, neka imena već se vrte
Hm, nije Orešković oživio ideju, ona je stalno prisutna i porez bi već bio tu da su se uredile zemljišne knjige. Trenutno je uvođenje tog poreza nemoguće jer ne znamo što je čije, koliko netko ima kvadrata i koliko vrijede, a to je osnova za porez... Po meni, taj nam porez ne gine, pitanje je samo kada, kako i koliko. To i porez na nasljedstvo. Nema država više gdje uzeti, a uhljebi su gladni, svakim danom sve gladniji... Jedino što bi trebalo napraviti, jest da se vrijednost nekretnina ne računa više po oglasnim vrijednostima ili državnim nerealnim tablicama, već po prodajnim vrijednostima. To obavezno treba promijeniti, to vani funkcionira, dok kod nas procjene vrijednosti nemaju nikakve veze sa stvarnošću.