Mudra Milanka Opačić bacila rukavicu u lice Jasni Omejec

Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić i njezino Ministarstvo socijalne politike i mladih opet se kreću brisanim područjem na kojem su lake mete onih koji drže do Ustava, zakona, procedure i vladavine prava. Žureći se kako bi do kraja ožujka donijeli novi Obiteljski zakon (OZ/15), nakon što im je onaj iz 2014. (OZ/14) doživio priličnu havariju, prvo s odgodom pa sa suspenzijom, rade greške s kojima se izlažu političkom debaklu. I to nakon što su tri katedre obiteljskog prava, u Rijeci, Splitu i Zagrebu, zakon na kojem se radilo dvije godine normativno i ustavnopravno ocijenile vrlo loše. Nenad Hlača, predstojnik riječke Katedre za obiteljsko pravo, rekao je da je to “u svjetskim razmjerima primjer anarhije, potiranja ideje vladavine prava i temeljnih pravnih instituta”. Što ako se sada ponove ili učine nove postupovne i sadržajne greške? Hoće li Ustavni sud sada brže i oštrije reagirati ili će se opet nekoliko mjeseci primjenjivati novi zakon pa se onda opet vratiti starome iz 2003., kao što je sada slučaj? I dokle tako? Što ako na izborima pobijedi ista opcija?

Apel Ureda za zakonodavstvo

Sva su ta pitanja, osim posljednjeg, posve izgledna. Petar Marija Radelj, koji je noćna mora za one koji u postupku donošenja propisa ne poštuju proceduru, te jedan od glavnih “krivaca” za intervencije Ustavnog suda u OZ/14, već je višekratno osobno i preko institucija povjerenice za informiranje i Ureda za zakonodavstvo upozoravao na proceduralne propuste i kod donošenja novog zakona. Ured ih je upozorio da poštuju odredbe Zakona i Uredbe u vezi s procjenom učinaka propisa. Ali, uzalud.

Ministarstvo je 4. veljače otvorilo 15-dnevnu javnu raspravu o novom prijedlogu zakona, kojoj nije prethodila javna rasprava o procjeni učinaka tog propisa pa su, ispravljajući se, 10. veljače otvorili dvije nove jednomjesečne rasprave istodobno i o procjeni učinaka i o nacrtu budućeg zakona. Kako prvu raspravu nisu okončali, imali smo tri javne rasprave o istom propisu! Najgore u toj konfuziji jest što je istodobno otvorena i ona o učincima budućeg propisa te o njegovu nacrtu, što je “protivno zakonu, zdravoj pameti i javnom moralu”, piše im Radelj. Te je rasprave trebalo provesti odvojeno, prvo o tezama o procjeni učinaka budućeg zakona, a tek po izjašnjenju o (ne)prihvaćenim prijedlozima i prigovorima, mogao se sačiniti nacrt zakona i provesti rasprava. Besmislena je rasprava o tezama ako već postoji nacrt zakona, tumači Radelj. Upozorio ih je i da su se oglušili i na obvezu da održe jedno ili više javnih izlaganja, čemu je naknadno ipak udovoljeno iako je pristup na “javni” skup bio ograničen dobivanjem potvrde od Ministarstva. Radelj ih je upozorio i na već izrečeni stav Ustavnog suda da “demokratičnost procedure u okviru koje se odvija društveni dijalog o pitanjima od općeg interesa jest ono što sam akt, kao ishod te procedure, može odrediti kao ustavnopravno prihvatljiv ili neprihvatljiv”.

Opozovite besmislenu raspravu

Ministarstvo nije objavilo ni sastav stručnog tijela koje stoji iza novog prijedloga OZ-a iako je ova vlada propisala to kao obvezu, a na što ih je već upozoravala i povjerenica za informiranje. Prije tjedan dana Radelj je upozorio ministarstvo da, ako ne povuče ili ne opozove javnu raspravu o nacrtu obiteljskog zakona iz 2015., ono zapravo onemogućuje “slobodno, neprejudicirano i demokratsko savjetovanje o tezama (procjeni učinaka propisa) pa javna rasprava ni o jednom od dvaju predmeta savjetovanja koja su ponuđena 10. veljače do daljnjega nije moguća”.

Kako ne odustaju, očito je da će i taj OZ biti osporavan na Ustavnom sudu zbog proceduralnih propusta. Iako, i bez toga čeka ga ocjena onih od 150 osporavanih odredbi iz OZ/14 koje nisu mijenjane, a dosta ih je. Premda su Milanka Opačić, glavna autorica doc. dr. sc. Branka Rešetar, sukreatorica (sada pravobraniteljica za djecu) dr. sc. Ivana Milas Klarić, a u njihovu obranu stao je i odvjetnik dr. sc. Krunislav Olujić, potrošili prilično energije i okupirali dosta javnog prostora kako bi i stručne kritike sveli na osobnu razinu – sukob taština, djelomično usvojene primjedbe u novom OZ-u govore o ispraznosti tih stajališta. Tako se u suspendiranom OZ-u spominje Direktiva 2004/83/EZ premda je u prosincu 2013. zamijenjena Direktivom 2011/95/EU. U očitovanju Ustavnom sudu Ministarstvo je na nekoliko stranica obrazlagalo kako osporavatelji te odredbe nisu u pravu te da usklađenost zakona s direktivama ne zadire u pitanje ustavnosti i zakonitosti.

I onda su unatoč svoj toj argumentaciji u prijedlogu novog zakona poslušali kritičare i kao izvor prava naveli “njihovu” direktivu! Više je predlagatelja upozoravalo i da je zakonodavac narušio pravnu sigurnost propisujući da brak sklopljen u vjerskom obliku ima učinke građanskog braka “upisom u državnu maticu vjenčanih”. To je suprotno drugim odredbama zakona u kojima je građanski i vjerski brak izjednačen, pa i u pogledu toga kad je sklopljen. To je protivno i ugovoru sa Svetom Stolicom, a i diskriminirajuće s obzirom na to kad stvara građanskopravne učinke za one koji su vjerski brak sklopili dok je na snazi bio OZ/14 u odnosu na one koji su ga sklopili po ranijem zakonu. Ispravno formulirana odredba u starom zakonu (OZ/03) određuje samo da je izvod iz matice vjenčanih jedini dokaz u građanskopravnom smislu i za one koji su ga sklopili u vjerskom obliku. Sve katedre su ocijenile tu odredbu protuustavnom, dok se Ministarstvo branilo da se to pogrešno tumači. I onda su u novom zakonu poslušali kritičare!

Ima toga još, pa je u tom kontekstu uočljiv ne samo nedostatak samokritičnosti, već se i u obrazloženju prijedloga novog OZ-a ponavljaju teze koje su praktičari, odvjetnici i suci, opovrgli, pri čemu se ne nudi nijedan novi argument ili dokaz iz prakse – da je Ustavni sud svojom odlukom izazvao pravnu nesigurnost. I štoviše, zaključuje se da je otklanjanje posljedica tog stanja, razlog što se inzistira da novi OZ bude donesen po hitnom postupku, dakle po skraćenoj proceduri kroz objedinjena čitanja u Saboru... Za hitnost donošenja propisa zakonodavac mora imati opravdani razlog, svojedobno je upozorio Ustavni sud.

I sad bi Ustavni sud trebao, priznajući “svoju” grešku, prihvatiti to kao evidentni razlog za hitnost te prijeći i preko proceduralnih propusta, na koje upućuje Radelj, te nomotehničkih i drugih propusta koje su potvrdile i tri katedre obiteljskog prava. Politički gledano, Milanka Opačić bacila je rukavicu u lice Jasni Omejec, i to nakon što je predsjednica Ustavnog suda u intervjuu Večernjem listu na najavu donošenja novog OZ-a rekla da je to mudar potez.

>> Sporno majčinstvo utvrđivat će sud