Sutrašnji iranski predsjednički izbori bit će izuzetno važni, ne samo za Irance nego i za cijeli svijet, s obzirom na tenzije koje je prema Iranu povećao američki predsjednik Donald Trump. Pobijedi li konzervativac, ni jedna opcija nije isključena pa čak ni ratna. Iako je favorit sadašnji predsjednik Hasan Rohani, koji slovi za umjerenog predstavnika, bori se protiv tvrdokornog konzervativca i, kako ga na Zapadu nazivaju, vjerskog ekstremista, suca Ebrahima Raisija, štićenika vrhovnog vođe. O izborima u Iranu razgovarali smo s iranskim veleposlanikom u Hrvatskoj Muhamedom Rezom Sadegijem, koji je prije dolaska na mjesto veleposlanika bio savjetnik predsjednika Hasana Rohanija.
Hoće li Rohani uspjeti pobijediti tako jaku konkurenciju te dobiti još četiri godine mandata?
U Islamskoj Republici Iran odaziv birača na izbore je uvijek jako velik. Odaziv je nakon Islamske revolucije znao biti čak 80 posto. To je pokazatelj razumijevanja i odgovornosti koju narod preuzima. Zbog toga Iranci vrlo temeljito i precizno razmatraju karaktere i osobine svih kandidata na izborima. Rohani je u četiri godine mandata uspio riješiti puno stvari a za mnoga je pitanja trasirao put prema njihovu rješavanju. Iranski je narod pametan i vjerujem da će Iranci iskoristiti ove izbore da ponovno daju potporu sadašnjem političkom sustavu upravljanja zemljom i za iduće četiri godine.
Suparnici ga optužuju da je za njegova mandata porasla nezaposlenost i da nije dobro sklopio sporazum sa SAD-om o nuklearnom programu? Koliko će to utjecati na rezultate izbora?
Puno puta bili smo suočeni s velikom konkurencijom na izborima, a to je pokazatelj velike angažiranosti iranskog naroda da sudjeluje u kreiranju puta svoje zemlje. Sporazum (JCPOA) je vrijedan i prihvatljiv međunarodni dokument. Svi kandidati koji sudjeluju u kampanji za predsjedničke izbore u biti su s time suglasni. Kritike su posljedica američkog neispunjavanja svog dijela sporazuma i očekivanja od Europske unije da preuzme svoj udio u njegovoj realizaciji. Međunarodna zajednica podržava sporazum o nuklearnoj energiji i smatra ga korektnim i dobrim. Zapravo, američko kršenje obećanja iz sporazuma još je jedan način da se privuče pozornost svijeta.
Je li odbijanje kandidature Ahmedinedžada od strane Vijeća čuvara ustavnog zakona posljedica toga što Iran više ne želi ratničku retoriku prema SAD-u i Zapadu?
Ne. Unatoč našoj snazi, nikada nismo bili niti ćemo biti za rat.
Što je Rohani u četiri godine napravio za Irance u zemlji i izvan nje?
Godinu dana prije nego što je dr. Rohani preuzeo mandat predsjednika Irana bili smo suočeni s negativnim ekonomskim trendom. Pad je bio od šest do osam posto. Sada, nakon četiri godine, gospodarski rast iznosi oko sedam posto. Kada je preuzeo vladu, inflacija je bila 40 posto, a sada je manja od osam posto. Mnogi su projekti bili usporeni, mnogi čak i zaustavljeni, pogotovo u naftnoj industriji. Danas, ne samo da je to zaostajanje u naftnoj industriji zaustavljeno nego su otvorene i nove perspektive. Kako za industriju nafte tako i za sva ostala područja u gospodarstvu. Sporazum s međunarodnom zajednicom pokazao je da Iran želi suradnju. Mnogi su nesporazumi riješeni. Bilo je neprijateljskih stavova prema Iranu koji su neutralizirani i također riješeni. Unutarnje prilike u Iranu otvorile su jednu novu dimenziju. Uspjesi i rezultati dr. Rohanija značajni su i vidljivi.
Ako ne pobijedi Rohani, u kojem će smjeru ići Iran?
Orijentacija i temeljna politika Islamske Republike Iran je jasna i stvarana je na temelju nacionalnih interesa. Mi imamo bogatu povijest, tekovine jedinstvene i moćne revolucije u svijetu, imamo upute imama Homeinija, imamo jak narod i politički sustav. Dr. Rohani od samih početaka revolucije ima jako visoku poziciju u Iranu.
Je li se što pokrenulo u trgovinskim odnosima između Irana i Hrvatske?
Sve potrebne pretpostavke za realizaciju veće suradnje su spremne. Mi smo pripremili svoj bankarski sustav za takav iskorak u bolju gospodarsku suradnju. Hrvatska se također pripremila i spremna je za bolju gospodarsku suradnju. Guverner HNB-a Boris Vujčić u pregovorima koje smo vodili potvrdio je službenim pismom da nema prepreka za realizaciju bankarske suradnje. Uspostavili smo kontakte između iranskih i hrvatskih banaka. Gospodarstvenici i poduzetnici obiju zemalja također su spremni za suradnju.
Je li realizirano nešto od dogovora tijekom posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i hrvatskih gospodarstvenika Iranu?
Što se nas tiče, mnogo smo učinili, ali, po mojoj procjeni, Hrvatska treba aktivniji pristup. Zbog promjene Vlade, s čime je Hrvatska bila suočena prošle godine, neki pripremni rokovi trebaju se skratiti. Velike su mogućnosti suradnje s drugim zemljama. Na primjer, raspolažemo s pet posto svjetskih resursa plina i nafte.
Bogu fala. Dobrodosli braća Iranci