MUP RS-a spreman uhititi Ganića i Kljujića

Ako bi se netko od 19 bivših političkih i vojnih dužnosnika iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, za kojima su pravosudna tijela Srbije raspisala Interpolove tjeralice zbog optužbi da su u svibnju 1992. godine naredili zločin nad kolonom vojnika JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, našao na prostoru Republike Srpske, tamošnja policija pristupila bi njihovu uhićenju. Takvu mogućnost, koja će sigurno naići na žestoko negodovanje u Federaciji BiH, najavio je, ni manje ni više, nego ministar pravosuđa RS-a Džerard Selman.

Postupanje po Interpolu
Na izravno pitanje novinara banjalučkog tjednika Reporter što bi se dogodilo ako bi se neka od optuženih osoba našla na teritoriju RS-a, ministar Selman je odgovorio da bi “tada MUP Republike Srpske postupao po Interpolovim tjeralicama”.

Njegova tvrdnja kako će MUP RS-a uhititi bivše vojne i političke čelnike iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u BiH (Ejupa Ganića, Stjepana Kljujića, Jusufa Pušinu...) stiže u politički nezgodno vrijeme, kad premijer Dodik prijeti secesijom, a službeno Sarajevo prekidom svih veza sa Srbijom. “Vlada i nadležne institucije RS-a postupat će u skladu sa zakonom”, pojašnjava ministar Selman, napominjući kako će se odnos između pravosuđa Srbije i BiH u ovom postupku odvijati na institutima međunarodne pravne pomoći.

Bez (pr)ocjene Srbije
“Mi ćemo sigurno u okviru toga postupiti u skladu sa zahtjevima koji budu traženi od RS-a, odnosno koji budu traženi preko Ministarstva vanjskih poslova BiH i Srbije. Nećemo davati posebnu ocjenu opravdanosti ili neopravdanosti takvog postupka pravosuđa Srbije, jer smatramo da su to pravosudne institucije koje su nakon određenih saznanja tražile da se pokrenu određeni postupci u skladu s međunarodnim pravilima.

Bez obzira na pojedinačne i osobne stavove, ovdje se radi o postupcima za ratni zločin, a mi smo tu dužni postupati sukladno standardima”, tvrdi Džerard Selman, ministar pravosuđa RS-a. Interpolov Ured u Sarajevu dosad nije zaprimio crvene tjeralice preko Generalnog tajništva Interpola, koje se odnose na slučaj 19 za ratni zločin optuženih državljana BiH.

Crvena tjeralica, pojasnili su nedavno iz Ministarstva sigurnosti, nije međunarodni nalog za uhićenje i izdaje se na temelju postojećeg nacionalnog naloga za lišenje slobode ili izvršenje pravosnažne sudske presude, s tim da značajan broj zemalja priznaje crvenu potjernicu kao dovoljan temelj za lišenje slobode i stavljanje tražene osobe u privremeni ekstradicijski pritvor, pod uvjetom da ona sadrži sve potrebne informacije, uključujući i bilateralne ugovore, konvencije o ekstradiciji itd. Obveze BiH prema crvenoj tjeralici su lociranje radi uhićenja i ekstradicije traženih osoba na osnovi naloga za uhićenje zemlje tražitelja. Bosna i Hercegovina ne izručuje svoje državljane, nego im se može suditi na domaćem sudu zbog ratnog zločina.