Dok je brao šparoge u Galižani kod Vodnjana, nemili susret doživio je Marin Capolicchi. Ugrizao ga je poskok. Nije mu to bio prvi takav "okršaj" s ovom zmijom otrovnicom pa se nije dao ni smesti - ubrao je još par šparoga, presvukao se pa se zaputio u bolnicu.
- Pitali su me hoću li opet ići u šparoge. Kakvo je to pitanje? Naravno da hoću. Svaki dan netko nastrada u prometu pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko neka se letjelica izgubi pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok - kazao je Glasu Istre Capolicchio.
Dolaskom toplijeg vremena češće boravimo u prirodi, a s proljećem se bude i životinje pa svoje mjesto pod suncem traže i zmije. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se u svijetu dogodi oko 5,4 milijuna ugriza zmija, a od toga čak do 2,7 milijuna slučajeva rezultira otrovanjem. Oko 81.000 do 138.000 ljudi u svijetu umre svake godine od posljedica ugriza zmija, a prisutno je čak do tri puta više amputacija i drugih oblika invaliditeta kao posljedica ugriza. Većina ovih pojava događa se u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.
Srećom, u Hrvatskoj takve tragične posljedice nisu česte, a i samo tri otrovnice obitavaju na našem području: poskok, riđovka i planinski žutokrug. Mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza.
- Iako su na području Europe ugrizi zmija relativno rijetke pojave, mogu biti životno ugrožavajući. Ugrizi zmija se sve više događaju pri rekreacijskim i turističkim aktivnostima u ruralnim područjima. Poljoprivredne aktivnosti ne vežu se više za ugrize zmija u Europi zbog uvođenja mehanizacije i strojeva. U trinaestogodišnjem periodu, od početka 2000. pa do kraja 2012., u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu liječeno je ukupno 54 bolesnika radi zmijskog ugriza, a 70 posto svih pacijenata bilo je muškoga spola. Najviše ugriza dogodilo se u periodu od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju. Bolesnici su bili u dobi od 18 mjeseci do 73 godine, prosječno 35 godina stari. Među ovim pacijentima nije bilo smrtnih slučajeva - navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
U razdoblju od 2017. do 2021. godine broj osoba kod kojih je kao glavni uzrok hospitalizacije bio zabilježen toksični učinak zmijskog otrova iznosio je 127. Od toga je najveći broj ugriza bio zabilježen 2018., ukupno 40, dok su tijekom 2021. zabilježena 24 ugriza zmije. Tri su osobe preminule od ugriza zmije u Hrvatskoj od 2005. do 2019. Posljednji smrtni slučaj zabilježen je 2013. godine.
- Dvije osobe su bile starije životne dobi, od 69 i 80 godina starosti, dok je jedna preminula osoba bila stara svega mjesec dana, a dvije od tri umrle osobe bile su muškog spola. Županije u kojima su se dogodili slučajevi ugriza zmije bile su Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija - iznose u HZJZ-u. Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah liječiti.
- Ako je došlo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničariti, jer ćemo time izazvati brže širenje otrova po tijelu. Ako smo prepoznali da se radi o nekoj u Hrvatskoj prisutnih otrovnica, treba ugrizenu osobu što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112, radi primanja antidota. Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno ležati ili sjediti. Imobilizirajte ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana, kako bi se onemogućilo pokretanje što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav. Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje. Skinite prstenje i satove prije nego dođe do oticanja ekstremiteta.
Pokrijte mjesto ugriza čistom, suhom oblogom. Označite rub otekline na koži - savjetuju u HZJZ-u. No, iznose i čitav popis onoga što ne smijemo činiti. - Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć. Nemojte primijeniti podvezivanje jer sprječava protok krvi i može uzrokovati nekrozu. Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način. Ne pokušavajte isisati otrov. Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu. Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova. Nemojte uzimati lijekove protiv bolova, kao što su aspirin, ibuprofen. Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza. Ne pokušavajte zmiju uhvatiti, jer točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstven protuotrov - poručuju.
Kako prevenirati neugodne susrete sa zmijama? - Ako primijetimo zmije u dvorištima, potrebno je ukloniti mjesta koje zmije koriste kao zaklone kao što su nakupine kamenja ili različitih predmeta, naslaganih suhih grana, drva, te redovito kositi. Također, potrebno je zatvoriti pukotine i rupe kroz koje zmije mogu ući u stambene objekte, garaže ili podrume. Pojedincima predstavlja izazov loviti i ubijati zmije, no to je kažnjivo jer se radi o uznemiravanju zaštićenih vrsta. Ujedno, pokušaj hvatanja zmije je i opasna radnja koja može uzrokovati i ugriz zmije. Čak i fotografiranje iz neposredne blizine može zmiju potaknuti da zauzme obrambeni položaj i ugrize - upozoravaju u HZJZ-u.
Ako se nalazimo na područjima i staništima gdje zmije uobičajeno obitavaju, potrebno je poduzeti mjere opreza, što podrazumijeva odgovarajuće ponašanje i odijevanje u prirodi. Preporučuje se nošenje dugih hlača, čarapa i majica dugih rukava, a na nogama ne bismo trebali imati sandale, a još manje hodati bosi. Trebamo i obratiti pažnju na mjesta gdje se krećemo, po mogućnosti hodati po stazama.
- Zmije osjećaju vibracije koje nastaju hodanjem pa će se u većini slučajeva maknuti s našeg puta prije nego ih i zamijetimo. Primjerice, pri branju šparoga ili drugih plodova uputno je nositi rukavice i treba koristiti štap kojim možemo provjeriti područje gdje se krećemo, a ujedno ćemo povremenim lupkanjem o tlo zmiju na vrijeme upozorili na naš dolazak.
Ako dođe do susreta sa zmijom, zmije ne treba dirati, uznemiravati, niti ih se smije ubijati već ih treba zaobići. Ugrizi zmija se događaju u situacijama kada ljudi dođu u direktni kontakt sa zmijom, koja se tada obrambeno ponaša. Postoje takozvani suhi ugrizi kod kojih zmija ne ispušta otrov - pojašnjavaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
VIDEO: Zmije otrovnice u Hrvatskoj: Što učiniti ako vas ugrize?
Sad znamo zašto su šparoge skupe.