Radili su 30 godina za zadnju mirovinu od 2885 kn: Koliko dugo Hrvati primaju mirovine nakon radnog vijeka

Nijemci su se ovih dana pohvalili kako u njihovoj zemlji umirovljenici primaju mirovinu dulje nego ikad prije. Prosječni mirovinski staž u Njemačkoj lani je bio oko 22 godine, a prije deset godina 18. Slično je, međutim, i u Hrvatskoj. U deset godina prosječno vrijeme primanja starosne mirovine povećalo se za tri godine, s 19 godina u 2012. godini na 22 godine u ovoj. Kod muškaraca je to razdoblje u pravilu kraće te u zemljama OECD-a razlika iznosi pet godina, a u Hrvatskoj ove godine čak i šest. Razlog za to što žene dulje primaju mirovinu jest u tome što ranije od muškaraca izlaze iz svijeta rada (ove godine samo dvije godine ranije, jer se i u Hrvatskoj ujednačava radni vijek) te dulje žive.

114.000 ide u inozemstvo

Nijemci navode da su lani u toj zemlji muški umirovljenici u prosjeku umirali u dobi od 81 godine nakon 20 godina isplate mirovine, a žene s 85 nakon 23 godine umirovljeničkog statusa. U Hrvatskoj su ove godine preminuli umirovljenici primali mirovinu 19 godina, a žene 25 godina. Prosječan radni vijek preminulih hrvatskih umirovljenika bio je 30 godina, a posljednja mirovina koju su primili iznosila je prosječnih 2885 kuna.

Nijemci ističu da imaju 31 tisuću umirovljenika starijih od 100 godina, među kojima 1200 osoba prima mirovinu dulje od 60 godina, a njih 12 tisuća dulje od pola stoljeća. Za Hrvatsku ne postoje podaci o broju umirovljenika koji su zagazili u stotu niti koliko dugo primaju mirovinu. No u evidenciji mirovina isplaćenih u lipnju ove godine imamo oko 111 tisuća korisnika mirovina starijih od 85 godina, dvije trećine su žene, dok ih je prije samo deset godina bilo gotovo upola manje – 64 tisuće!

Živi se dulje, no vjerojatno ne i kvalitetnije s obzirom na to da se svaka treća osoba starija od 65 godina nalazi u riziku od siromaštva. Najugroženiji su u umirovljeničkoj populaciji samci, uglavnom udovice, koje žive od jedne mirovine ili, ako nemaju uvjete za mirovine, odnedavno uvedene nacionalne naknade za starije osobe. Gotovo 60 posto udovica smatra se siromašnim osobama prema svjetskoj definiciji siromaštva.

Prema popisu stanovništva iz prošle godine Hrvatska je lani imala oko 92 tisuće stanovnika starijih od 85 godina, ipak manje nego što je najstarijih korisnika mirovina. No, Hrvatska isplaćuje i oko 114 tisuća mirovina u inozemstvu, mahom u Srbiji te Bosni i Hercegovini, pa bi među njima mogla biti razlika od oko 19 tisuća korisnika mirovina starijih od 85 godina u odnosu na dobnu strukturu stanovništva iz popisa 2021. S obzirom na naknadne prigovore moguće je i da svi stariji nisu popisani.

OECD navodi da je 2020. godine Grčka imala najveće razdoblje primanja mirovina za žene od 28,4 godine, a Luksemburg najviše za muškarce od 24 godine. U EU najniži preostali životni vijek iznosio je 14 godina za muškarce i 20 godina za žene u Latviji.

Prosječan broj očekivanih godina života nakon izlaska s tržišta rada znatno se povećao tijekom vremena. Godine 1970. žene i muškarci u zemljama OECD-a u prosjeku su živjeli i primali mirovinu 16 odnosno 12 godina nakon izlaska s tržišta rada. Tijekom proteklih pedeset godina razdoblje isplate mirovine povećalo se za osam godina.

Rastu obiteljske mirovine

Hrvatska je tek ove godine počela pregovore o pristupanju OECD-u tako da nismo uključeni u njihove analize. U Sloveniji, na primjer, muškarci uživaju u mirovini 20,7 godina, a žene 25,6 godina. U EU u prosjeku muškarci primaju mirovinu 19,5 godina, a žene 24, a u Indiji ta brojka iznosi samo 13 i 14 godina, u Kini 15 za žene i 22 godine za muškarce.

Državni mirovinski zavod navodi da korisnici obiteljske mirovine, nasljednici preminulog korisnika mirovine, a njih je oko 300 tisuća, takvu mirovinu primaju oko 18 godina. Vlada će od početka iduće godine povećati obiteljske mirovine 10 do 25 posto.

Bračnim partnerima nakon smrti jednoga od njih nude se dvije mogućnosti od početka iduće godine. Jedna je da uzmu 80 posto mirovine preminulog partnera (za one koji nisu radili ili im je to bitno povoljnije) ili da zadrže svoju mirovinu te uz nju dobiju otprilike 20 posto partnerove mirovine.

Prvoj bi skupini primanja mogla biti veća za 250 kuna mjesečno, a drugoj za oko 500 kuna, što će državu stajati 1,1 milijardu kuna. Inače, hrvatski budžet za mirovinu ubrzano raste te će ove godine premašiti 50 milijardi kuna. Prije deset godina iznosio je oko 36 milijardi kuna.