EKSKLUZIVNO Reis-ul-ulema Mustafa efendija Cerić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Mustafa Cerić Znamo koje zemlje ne žele suđenje Karadžiću i Mladiću

Foto: import
Mustafa Cerić Znamo koje zemlje ne žele suđenje Karadžiću i Mladiću
11.11.2005.
u 19:21
Pogledaj originalni članak

Iako je prošlo već deset godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, Bosna i Hercegovina još  je pod patronatom međunarodne zajednice, jer nijedan od tri konstitutivna naroda nije zadovoljan tim sporazumom. Nedavno je Katolička crkva u Bosni i Hercegovini predložila novi ustroj BiH te reviziju Daytonskog sporazuma, želeći upozoriti na njegove nedostatke.

Kako vjerski poglavari ostalih naroda u BiH gledaju na Daytonski sporazum, doznali smo u ekskluzivnom razgovoru za Večernji list s predsjednikom Mešihata Islamske zajednice u BiH reis-ul-ulemom Mustafom ef. Cerićem, koji je s nama razgovarao na arapskom jeziku (jezik Kurana) jer, kako kaže, arapskim se jezikom služi kao i materinskim, bosanskim. Naglasio je kako je Daytonski sporazum imao četiri cilja. Prvi je slobodno kretanje svih triju naroda na teritoriju BiH, drugi je povratak svih izbjeglica na njihova ognjišta, treći je procesuiranje svih ratnih zločinaca, a četvrti je sloboda medija i slobodno izražavanje.

- Kako danas, nakon deset godina, gledate na provedbu Daytonskog sporazuma?
 Mi kao Bošnjaci, sada, nakon desetak godina, analiziramo sva četiri cilja Daytonskog sporazuma. Prvim smo više nego zadovoljni, jer se po 80 posto teritorija BiH slobodno kreće, osim onih dijelova u kojima su kriju ratni zločinci, koje još  nisu procesuirali Hrvati i Srbi, pa savjetujemo građanima bošnjačke nacionalnosti da ih izbjegavaju.

Drugim smo isto tako zadovoljni jer se već 40-50 posto izbjeglica vratilo u svoje domove. Primijetili smo da se ljudi vraćaju na svoja ognjišta tamo gdje smo sagradili džamije, pa se Islamska zajednica obvezala sagraditi tisuću džamija koliko ih je srušeno za vrijeme rata, posebno u istočnom dijelu BiH, ne bi li se jednoga dana svi vratili svojim kućama.

- A kad je riječ o procesuiranju ratnih zločinaca?
 Što se tiče procesuiranja ratnih zločinaca, tu smo najnezadovoljniji, jer su Karadžić i Mladić, dva najveća ratna zločinca, još na slobodi, a međunarodna zajednica stalno prijeti da će ih uhvatiti. Bojim se da nikad ta dvojica zločinaca neće biti dovedena pred sud pravde, jer mi Bošnjaci imamo pouzdane informacije da se dio međunarodne zajednice dogovorio s Karadžićem i Mladićem o prihvaćanju Daytonskog sporazuma u zamjenu za njihovu slobodu.

- Znate li o kome je riječ?
 Znamo o kojim je članicama međunarodne zajednice riječ, ali ne želimo s tim izlaziti u javnost jer smo svjesni da oni imaju averziju prema muslimanima, a najveći dokaz tome je suđenje u Haagu bivšem zapovjedniku Armije BiH generalu Rasimu Deliću, kojemu Haag sudi za propuste za koje ni on ni Armija BiH nisu odgovorni.

- Kako to mislite?
 S druge strane, srpska vojska na čelu s Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, koja je počinila najveće i najgnusnije zločine, od Prijedora do Srebrenice, uživa u slobodi. Stoga mi Bošnjaci smatramo da međunarodna zajednica ima dvostruka mjerila.
Što se tiče medija i medijske slobode, njih pak smatramo i preslobodnima, jer svi su u pravilu žestoko usmjereni protiv nas.

- Kako komentirate inicijativu Katoličke crkve u BiH o reviziji Daytonskog sporazuma i podjeli BiH na četiri regije?
 I mi tražimo reviziju Daytonskog sporazuma, ali pod uvjetom da BiH ostane cjelovita država za sva tri naroda koji u njoj žive. Protivimo se tome da svaka etnička skupina ima svoju državu u državi. Oni nama ne vjeruju i zato ne žele živjeti s nama. No unatoč zločinima koje su počinili nad bošnjačkim narodom, mi njima moramo vjerovati i živjeti s njima.

Mislim da zahtjev o kantonizaciji nikad neće dobiti zeleno svjetlo jer međunarodna zajednica ne želi odvajati narode zbog straha od islamske države, koja bi, prema njihovu mišljenju, bila potencijalna opasnost za Europsku uniju.

- A na čemu inzistirate?
 Isto tako, za nas kao muslimane izolacija nije dobra, jer mi želimo biti otvoreni i prema Hrvatima i prema Srbima. Mi Bošnjaci nemamo svoju državu kao što imaju Hrvati i Srbi i zato inzistiramo na stabilnoj BiH. U suprotnom, to bi za muslimane bilo jednako samoubojstvu, jer u takvoj maloj muslimaskoj državici svakom bi neprijatelju bilo lakše da nas izolira i uništi. Na taj način Bošnjaci bi nestali iz BiH, što mnogi ovoga trenutka priželjkuju.

Katkad, radi ravnoteže u BiH, idemo i protiv vlastitih interesa, samo da bi nam ostala jaka i cjelovita država. Jer kantonizacija BiH vodi u njezin raspad, a to znači, kao što sam već rekao, Srbi imaju iza sebe jaku Srbiju, Hrvati jaku Hrvatsku, a nama ostaje samo da se odselimo u Tursku, a to nipošto ne želimo. Jedina naša realna opcija jest jaka i cjelovita BiH.


Mudžahedinska je borba bila plemenita

- Zar nemate moralnu i financijsku potporu cijeloga arapskog i islamskog svijeta?
- Najiskrenije vam kažem, da nije bilo arapske i islamske pomoći u razdoblju od 1992. do 1995. godine, zasigurno ne bismo mogli nastaviti našu borbu. Zahvaljujem Alahu i mudžahedinima koji su došli iz Saudijske Arabije, Pakistana, Turske, Malezije, Indonezije i zemalja Zaljeva. Unatoč nekima koji žele ocrniti sliku o tim mudžahedinima, njihova je borba bila plemenita i usmjerena samo na to da pomognu braći muslimanima. Pomoć od arapskog i islamskog svijeta došla je na poziv pokojnog predsjednika Alije Izetbegovića, koji je rekao da će džihadom braniti BiH i muslimasko stanovništvo te da neće dopustiti ponavljanje povijesti, kad je četiri milijuna muslimana protjerano u Tursku. Mi smo dio tog islamskog svijeta i nitko nam to pravo ne može oduzeti, ali naši korijeni pripadaju ovom tlu i tu kanimo ostati, zajedno s Hrvatima i sa Srbima.

Pogledajte na vecernji.hr