Za potpredsjednika Sabora, HDZ-ova akademika Željka Reinera poznato je da je, osim što je političar, i liječnik i znanstvenik. No šira javnost vjerojatno slabije poznaje još jednu njegovu strast – pisanje poezije.
Istina, svakodnevne dužnosti u visokoj politici i u KBC-u Zagreb uzimaju Reineru sve više vremena pa posljednjih godina, priznaje nam, sve manje piše jer teško je naći vremena, ali i koncentracije za stvaranje novih djela.
Objave u tjednicima
Član je Društva hrvatskih književnika, objavio je dvije samostalne knjige pjesama – “Žejni sred zvirajnka“ 1984. godine i “Vrijeme sna i vrijeme jave“ 2003. godine, a pjesme su mu uvrštene u niz antologija. Osim poezije, piše i tekstove za zabavnu glazbu, prvenstveno šansone.
– Pisati sam počeo vrlo rano, kao gimnazijalac sam objavljivao eseje, novele i književne te likovne kritike u tadašnjim tjednicima Studentski list i Omladinski tjednik. Početkom 70-ih godina sam počeo objavljivati i poeziju u časopisima kao što su Forum ili Kaj – prisjeća se Željko Reiner svojih pjesničkih početaka.
Nije se zadržao isključivo na poeziji pa je uskoro počeo pisati i tekstove za zabavnu glazbu, koji su se izvodili na nizu festivala, od krapinskog, zagrebačkog do požeškog. Surađivao je s mnogo uglednih kompozitora od Ozrena Depola i Dalibora Paulika do Tonija Glowatzkog, a njegove su pjesme pjevali poznati pjevači od Ivice Percla i Borisa Blaće do Radojke Šverko.
Za svoje pjesme je dobio više nagrada, a još kao srednjoškolac je osvojio prvu nagradu za tekst na Festivalu kajkavske popevke „Krapina 1970.“ za šansonu “Pereci“ koju je uglazbio Vili Čaklec i pjevao Ibrica Jusić ili godinu dana kasnije drugu nagradu za tekst za pjesmu “Mati” koju je uglazbio Arsen Dedić, a pjevao Đani Šegina.
– Čovjek koji me potaknuo da počnem pisati zabavnu glazbu bio je pokojni pjesnik i novinar Drago Britvić kojeg smatram najboljim tekstopiscem, odnosno kantautorom u Hrvatskoj. Slučajno smo se upoznali i rekao mi je da se okušam u tome i, evo, time se bavim do danas – objašnjava Ž. Reiner, koji je i ove godine na poziv pjevača i skladatelja Dražena Žanka napisao tekst za pjesmu “Lampaš v obloka deni“, koju je na Kajkavskom festivalu pjevao Dario Došlić.
Iako nema nikakve veze sa Zagorjem, od svojih početaka piše na štokavskom i kajkavskom.
– Ne znam objasniti sklonost tom dijalektu, nitko u familiji nije mi iz Zagorja. Rođeni sam Zagrepčanin, a Zagreb je ipak bio kajkavski grad zbog ljudi koji su iz Zagorja tu dolazili raditi pa vjerujem da sam tu “uhvatio” taj dijalekt – razmišlja Reiner.
Lijek za ružne stvari
Njegova poezija, dodaje, nema referencija na njegov posao, uvijek je, naglašava, odjeljivao sve svoje svjetove – znanstveni od liječničkog, ta dva od političkog, a sve to od pjesničkog.
– Ne miješam to i ne inspirira me posao. Jedina muza koju sam imao bila je domovina, zato mi je većina pjesama iz doba novije hrvatske povijesti na izravan ili neizravan način vezana uz rat – kaže nam Reiner i dodaje kako je bojište ostavilo traga na svakom branitelju pa je on ružne scene kojima je svjedočio u ratu “liječio” pisanjem stihova. Svoj rad opisuje kao refleksivnu poeziju s rodoljubnim stihom koji prije devedesetih godina nije mogao biti potpuno otvoren...
Danas, kaže, nažalost nalazi sve manje vremena za pisanje jer angažman u bolnici u kojoj radi te u visokoj politici ipak uzima svoj danak.
– Nisam nažalost toliko produktivan zadnjih godina pa nisam ništa objavljivao, osim nekoliko tekstova. Da biste pisali, ipak treba imati malo mira i osame, a ja toga imam najmanje posljednjih nekoliko godina. Prije nekoliko godina sam na poziv Udruženja medicinskih sestara za njih napisao Himnu hrvatskog sestrinstva, a ove godine sam na prijedlog Dražena Žanka napisao tekst za pjesmu koja se izvela na Kajkavskom festivalu – kaže nam Reiner.
Ne vidi ništa čudno u svojim brojnim interesima i zanimanjima. Dosta je liječnika, kaže, imalo poriv da se bavi književnošću, što prozom, što poezijom.
– Nisam ja jedini fenomen ni među liječnicima, a ni među političarima koji su priznati književnici kroz našu povijest – tvrdi Željko Reiner te zaključuje kako je ipak ponosan što je njegova poezija od početaka objavljivana u brojnim antologijama. Posljednja je objava 2008. godine u antologiji “Liječnici pisci u hrvatskoj književnosti od Dimitrija Demetra do danas“.
>> Evo koje je poruke Željko Reiner poslao u zadnjem govoru kao predsjednik Sabora
>> Reiner Petrovu predao ključ Ureda predsjednika Sabora: Idem iz jednog ureda odlazi u drugi
Javili se tu iz pukog jala oni jadnici, koji u životu vjerojatno nisu samostalno uspjeli ni prdnuti.