MVEP traži pravnike, web znalce, studente

Pravnici, IT koordinatori, osobe zadužen za web-stranice i društvene mreže, organizatori događaja... samo su neki od kadrova koje će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova angažirati za potrebe predsjedanje Hrvatske Vijećem EU u prvoj polovici 2020. Nije riječ o zapošljavanju, naglašavaju sa Zrinjevca, već o privremenom angažiranju dok traje potreba za njima, najčešće na temelju ugovora o djelu, i tu bi svoju šansu mogli naći i studenti.

S objavom natječaja krenut će se ove jeseni. Ti bi poslovi, iako privremeni, mogli biti prilika, pogotovo za mlade, da s tako velikim projektom krenu na tržište rada. 
Predsjedanje EU jedna je od najzahtjevnijih zadaća koje je Hrvatska dosad imala, a svoje je predsjedanje “oblikovala” po iskustvima Slovačke i Estonije, država koje su komplementarne Hrvatskoj. Za ilustraciju kompleksnosti cijelog projekta, može poslužiti broj sastanaka.

Njih će biti između 200 i 250 na ekspertnoj te 20-ak na visokoj razini. 
Posao koordinira tajništvo koje sada broji 10-ak ljudi, neki iz MVEP-a, a drugi stručnjaci, poput onih za javnu nabavu, iz drugih tijela državne uprave. No da bi se popunio, predviđen broj od 65 članova, potrebno će biti tražiti kadrove i izvan državne uprave.


– Snalazit ćemo se s ugovorom na određeno vrijeme i ugovorom o djelu, a planiramo angažirati i studente. Nema govora o zapošljavanju ljudi. Tajništvo se, uostalom i ukida nakon što prođe potreba – kažu nam u MVEP-u.
Angažirat će stoga prvo pravnike koji će pripremati ugovore s deficitarnim kadrovima. Tražit će se ljudi iznimno vješti u komunikaciji. S obzirom na broj događaja, tražit će i organizatore događaja koji će koordinirati smještaj u hotelima, prijevoz, catering. Bit će potrebni i prevoditelji, ali i IT koordinatori te osobe za sponzorstva. Države koje su predsjedale prije Hrvatske takve su kadrove ili usluge uzimale izvana, odnosno “outsourceale”.


Procijenjeni trošak predsjedanja temelji se na iskustvima zadnjih četiri predsjedanja i smatra se da bi iznosio između 70 i 80 milijuna eura.
– Ti se iznosi višestruko vrate. Primjer je Tallinn koji je ostvario 35 tisuća noćenja i to samo od delegata. Povećat će se i promet u zračnim lukama, uvest ćemo dodatne linije. To su indirektne koristi, a da ne govorimo o promidžbenoj vrijednosti – kažu u MVEP-u.
U rujnu započinje i prva faza edukacije koju će proći oko 800 ljudi. Hrvatska će platiti 15 posto, a ostatak ide iz Europskog socijalnog fonda. Posao se mora obaviti što prije, kako bi već 2019. u Bruxelles otišli oni koji će ondje biti stacionirani kako bi stvorili kontakte i upoznali kolege.