Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zatražilo je ispravak, kako kažu, netočnih navoda koje su iznijele udruge Krizni Eko Stožer Marišćina i Uzor, a koje su prenesene u članku Riječki Eko Stožer Marišćina i zagrebački Uzor traže hitnu smjenu Zmajlovića na našem portalu.
Ispravak prenosimo u cijelosti:
"Sukladno Zakonu o medijima, čl. 40, tražimo objavu ispravka kako slijedi:
Udruge Krizni Eko Stožer Marišćina i Uzor danas su u javnosti iznijele niz netočnih podataka i neutemeljenih tvrdnji vezano uz uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja u Hrvatskoj.
Shvaćamo da pojedine udruge traže pozornost javnosti, ali to nikako ne bi smjele činiti senzacionalizmom, iznošenjem netočnih podataka vezano uz realizaciju projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom i osiguranja sredstva iz EU fondova te paušalnih i ničim utemeljenih izjava o „neprihvatljivoj“ tehnologiji. U cilju ispravnog informiranja javnosti, važno je točne i utemeljene činjenice učiniti javno dostupnima.
Vrijednost 13 centara za gospodarenje otpadom, koliko će ih ukupno u Hrvatskoj biti izgrađeno, procijenjena je na 4,8 milijardi kuna. Od toga iznosa, oko 70% sredstava dolazi iz EU fondova, a ostatak do 90% osiguran je u proračunu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Do kraja 2014. s probnim radom će početi centri za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun – kao što je i rečeno, te time u funkciju stavljamo prva dva takva centra u Hrvatskoj . U sljedećih šest mjeseci 6 projekata ide na prijavu za sufinanciranje iz EU fondova –Bikarac, Piškornica, Biljane Donje, Lučino Razdolje, Babina Gora i Lećevica, a za 5 preostalih centara pripremaju se dokumenti potrebni za prijavu za EU sufinanciranje. Projekt izgradnje centra ima više faza a faza prijave za sredstva EU zasigurno je jedna od najvažnijih. Ukoliko posao nije odrađen kako treba, prijavu uopće nije moguće izvršiti a zasigurno se prijava ne radi s dokumentacijom koja ne zadovoljava uvjete sufinanciranja. To što sama prijava tek predstoji ni u kojem slučaju ne znači da sredstva nisu osigurana, kako predstavnici dviju udruga pogrešno pokušavaju predstaviti javnosti. Sredstva potrebna za izgradnju svih centara za gospodarenje otpadom Hrvatskoj osigurana su u Kohezijskom fondu.
Po Operativnom programu „Zaštita okoliša“ za razdoblje 2007-2013. Hrvatska je od Europske unije na raspolaganje dobila 2,1 milijardu kuna za sufinanciranje projekata iz zaštite okoliša. Od toga je 562 milijuna kuna namijenjeno za sufinanciranje projekata iz gospodarenja otpadom, a za projekte gospodarenja vodama 1,5 milijardi kuna. Sva raspoloživa sredstva u potpunosti će se povući i realizirati u planiranom roku do kraja 2016.
Za apliciranje će uskoro biti spremni i projekti za EU fondove za financijsko razdoblje 2014. – 2020. za koje će Hrvatskoj na raspolaganju biti značajno veći ukupni iznos sredstava za ovu namjenu.
Dakle, sredstva za izgradnju centara za gospodarenje otpadom su osigurana i povlače se po izrađenoj dokumentaciji i aplikaciji projekata.
Netočan je i navod dviju udruga da je od ukupne cijene centra Marišćina u visini 88,7 milijuna eura dogovoreno EU financiranje u iznosu od 25,6 milijuna eura, odnosno 28,9% ukupne investicije.
Ukupna vrijednost projekta izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina iznose 277 milijuna kuna. Iz Operativnog programa 'Okoliš' se sufinancira sa 196,8 milijuna kuna što iznosi 71% ukupne vrijednosti centra, dok je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao 14,8 milijuna kuna, odnosno dodatnih 5,4% sredstava. Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka izgradnju ŽCGO-a Marišćina sufinanciraju sa 64,8 milijuna kuna što je 23,6% ukupne vrijednosti.
Nisu točni niti navodi o centrima za gospodarenje otpadom kao „zastarjeloj, skupoj i štetnoj tehnologiji“. Svaki novi projekt za centar radi se tako da se primjenjuje načelo '5% najbolje raspoložive tehnologije' – u tom smislu, projekt za svaki centar u fazi izrade projekta predstavlja tehnološki vrh. Centri za gospodarenje otpadom su moderna postrojenja u kojima se obrađuje miješani komunalni otpad koji nije odvojeno prikupljen na mjestu nastanka te se nakon obrade u centru njegova količina koja završava na odlaganju svodi na minimum. Ovakva postrojenja nisu novost, do sada ih je u Europi izgrađeno više od 300, a posluju po najvišim standardima zaštite okoliša. Svaki centar mora ishoditi okolišnu dozvolu, kojom se jasno definiraju uvjeti rada i praćenje utjecaja na okoliš.
Republika Hrvatska Zakonom o održivom gospodarenju otpadom kao i obavezama preuzetima u pregovorima za pristupanje EU obvezala se do kraja 2018. godine uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, a on počiva na tri ključna stupa – razvrstavanju otpada, sanaciji postojećih odlagališta otpadom i izgradnji mreže centara za gospodarenje otpadom. Time ostvarujemo naš glavni cilj – a to je smanjenje odlaganja otpada na odlagališta i povećanje reciklaže čime osiguravamo čišći okoliš i veći kvalitetu života svih naših građana."
Sveopća praonica proračunskog novca.