Razmjena podataka o štednji hrvatskih građana u inozemstvu pomoći će poreznoj upravi da i od te skupine građana naplati porez na kamate. Od 1. siječnja 2015. kamate se oporezuju sa 12%, od čega državni proračun očekuje oko 300 milijuna kuna. Hrvati koji štede u državama članicama EU trebali bi, prema našoj procjeni, na svoje kamate platiti oko 22 milijuna kuna poreza i prireza.
Povoljnije nego drugdje
Porezna uprava ima imena hrvatskih građana koji su tijekom 2013. godine otvorili 12.500 štednih računa u bankama država članica EU (osim Austrije i Luksemburga), a do sredine ove godine stići će podaci za 2014. godinu. Svima njima tamošnje su banke tijekom 2013. godine isplatile 160 milijuna kuna kamata, najviše u Italiji – 70 milijuna kuna za 4200 štednih računa te Njemačkoj 37,6 milijuna kuna za 3700 štednih računa. Hrvati koji žive i imaju stalni boravak u tim zemljama, neovisno o državljanstvu, ne bi trebali biti među njima, jer EU direktiva nalaže razmjenu podataka samo za građane koji štede u jednoj državi i ondje plaćaju poreze, a imaju prebivalište u drugoj.
Bit je te mjere da se porez plaća u državi u kojoj se živi i to na temelju statusa rezidenta, odnosno boravka i prebivališta. Kad je riječ o kamatama, podaci za 2013. i 2014. godinu su informativne prirode, no hrvatski će rezidenti od ove godine i na štednju u inozemstvu plaćati hrvatski porez na kamate, što im je u osnovi povoljnije nego da ga plaćaju vani jer je upola niži. To je regulirano ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Vlada potpisala s nizom zemalja. Prema ugovorima Hrvati, primjerice, ne moraju plaćati porez na kamate u Njemačkoj, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj... gdje je porez, inače, 20-25%. Da bi to pravo ostvarili, kako pojašnjava Lucija Jarža Turković, porezna savjetnica RRIF-a, svaki štediša mora tražiti izuzeće i sve potrebne dokumente dostaviti banci ili nadležnoj poreznoj ustanovi. Neke zemlje i po tim ugovorima ipak oporezuju štednju stranaca (Austrija, Danska, Slovenija i Švicarska) sa pet posto, a Belgija, Italija i Velika Britanija s 10 posto, što je još uvijek niže nego što plaćaju njihovi rezidenti. Tko ne zatraži izuzeće, plaća puni porez, no to ga ne oslobađa porezne obveze i u Hrvatskoj jer naša država po ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ima prednost pri naplati poreza od kamata.
– Svaki državljanin dužan je obračunati i platiti porez na kamate u roku osam dana od primitka novca iz inozemstva, pojašnjava savjetnica RRIF-a. Plaćenih 5 ili 10 posto poreza gdje ga ima uračunat će im se kao porezno priznati rashod, no rezidenti ne mogu tražiti od Hrvatske da im prizna stopu koja je veća od stope navedene u međunarodnom ugovoru.
Automatski odbitak
Luksemburg će od 2015. također davati podatke o štednji, a Hrvati koji žele izbjeći plaćanje 35% poreza po odbitku u Austriji i Švicarskoj moraju tražiti potvrdu u RH. Porezna uprava ističe da su od Švicarske dobili podatke o kamatama za 34 računa hrvatskih građana u iznosu 185.000 CHF. Pretpostavlja se da je riječ o građanima koji su pristali na otkrivanje identiteta. Kad je riječ o građanima koji štede u hrvatskim bankama, njima će se 12% poreza i prirez automatski oduzimati od pripisane ili isplaćene kamate, tako da neće imati dodatnog posla s prijavama i natezanja s poreznicima. Velika je novost što za dohotke ostvarene od siječnja 2015. – a prihod od kamata je dohodak – građani više neće morati podnositi porezne prijave. Porezna uprava će do sredine 2016. godine sama računati porezne obaveze građana i onima koji su preplatili porez ili trebaju doplatiti razliku poslati rješenja. Prijave ostaju za obrtnike, samostalne profesije te sve koji ostvaruju dohodak u inozemstvu, bilo da je riječ o mirovinama, plaćama ili kamatama.
Opet ovi klipani u futuru! mi će mo ovo mi će mo ono,....bla bla.....idite i ne vraćaj te se.