Na 13 trgovačkih sudova zarobljeno čak pedeset milijardi kuna

Prema procjeni kojom raspolaže Ministarstvo pravosuđa trenutačno je na trgovačkim sudovima u zemlji “zarobljena” golema vrijednost koja se kreće između 40 i 50 milijardi kuna.

- Kada bi se našao model da se brže postupa u trgovačkim sporovima i da se spomenuti iznos prije odblokira, to bi bila snažna financijska injekcija gospodarstvu - kaže ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavljujući nekoliko rezova koji bi trgovačko sudovanje trebali učiniti učinkovitijim.

Prva stvar za koju bi trebalo naći rješenje trenutačno se odnosi na onemogućavanje odugovlačenja postupka pred sudom i izbjegavanje plaćanja duga u situacijama kada ozbiljno prijeti nelikvidnost.

Specijalizacija sudaca

Daljnji korak koji, i to u skorom razdoblju, najavljuje ministar Šimonović odnosi se na reduciranje broja trgovačkih sudova.

Trenutačno u Hrvatskoj ima 13 trgovačkih sudova i Visoki trgovački sud, a plan je da se nakon redukcije brojka svede na svega četiri takva suda koji bi bili smješteni u regionalnim sjedištima: Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.

Razmišlja se i o drugoj varijanti po kojoj bi se broj trgovačkih sudova sveo na njih sedam, no brojka nikako ne bi bila iznad ove. Pokazalo se, naime, da u Hrvatskoj nema potrebe za tako veliki broj trgovačkih sudova te da je potrebno njihovo okrupnjavanje i zbog toga da bi se suci mogli uže specijalizirati.

Šimonović kaže da će se usporedno s reduciranjem trgovačkih sudova pristupiti i smanjenju broja županijskih sudova. Njih trenutačno ima čak 21 i trebalo bi ih barem prepoloviti.

Nemaju što raditi

Koliko će konačno ostati županijskih sudova, Šimonović nije mogao reći, no naveo je kako je već i primjena novog Zakona o kaznenom postupku pokazala da nema potrebe za tako velikim brojem sudova drugog stupnja. Događa se, naime, da su neki sudovi preopterećeni dok na drugima suci nemaju što raditi. Osim što će ukinuti dio sudova, Šimonović je najavio i prekrajanje Ministarstva pravosuđa. Kaže da će prepoloviti broj uprava, ali i decentralizirati ministarstvo i to tako da će više ovlasti, a time i odgovornosti, dati ravnateljima uprava. Nositelji projekata bit će državni tajnici.